Nelagoda, pritisak ili bol u prsima mogu izazvati ozbiljan strah, ali njihov uzrok nije uvijek srčana bolest. Slične simptome mogu izazvati anksioznost i napad panike, zbog čega je važno obratiti pažnju na način na koji se bol javlja. Ipak, svaki nov, neuobičajen ili snažan bol u prsima zahtijeva ljekarski pregled kako bi se isključio problem sa srcem.

Dr. Sanja Kalaba, psihijatrica, navodi da se kod anksioznosti bol najčešće opisuje kao oštar, probadajući ili promjenjiv. Može mijenjati mjesto, a intenzitet se ponekad mijenja pri dubokom disanju, promjeni položaja tijela ili pritisku na grudni koš.

“Ovakve tegobe najčešće se javljaju u stanju mirovanja, tokom intenzivne zabrinutosti ili napada panike. Pored bola, mogu biti prisutni ubrzano disanje, trnjenje prstiju, osjećaj nestvarnosti ili odvojenosti od okoline. Simptomi se obično smiruju u roku od nekoliko minuta do sat ili dva, kako se organizam postepeno vraća u stanje mirovanja”, objašnjava dr. Sanja Kalaba.

Kako prepoznati opasne simptome

Kod angine pektoris ili infarkta nelagoda se češće osjeća kao težina, pritisak ili stezanje u sredini prsnog koša. Takav bol uglavnom nije povezan s disanjem ili položajem tijela, a često se pojavljuje tokom fizičkog napora i smanjuje nakon odmora.

“Bol može da se širi u lijevu ruku, vilicu, vrat ili leđa, često se pogoršava pri fizičkom naporu, a ublažava u mirovanju. Istovremeno mogu da se jave nedostatak zraka, hladan znoj, mučnina ili vrtoglavica. Ako je bol nov, vrlo jak, traje duže od nekoliko minuta, širi se ili je praćen preznojavanjem, mučninom, otežanim disanjem ili gubitkom svijesti, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć”, kazala je Kalaba.

Anksioznost može izazvati ubrzan ili nepravilan rad srca, nedostatak zraka, drhtanje, znojenje, mučninu i slabost. Zbog ubrzanog disanja, odnosno hiperventilacije, mogu se pojaviti i trnci u prstima ili usnama, osjećaj propadanja te talas nelagode koji prolazi kroz tijelo.

Tokom stresa organizam aktivira reakciju “bori se ili bježi”. Hormoni poput adrenalina i kortizola ubrzavaju rad srca i disanje, dok se mišići vrata, ramena i prsnog koša zatežu. Takva napetost može izazvati grč ili probadajući bol, naročito kada osoba ne uspije fizički osloboditi nakupljenu energiju.

“Napetost mišića između rebara i oko grudne kosti može izazvati grčeve i probadajući bol, dok kod osoba s hroničnom anksioznošću nervni sistem ostaje preosjetljiv, zbog čega se simptomi lakše ponavljaju i bez jasnog vanjskog okidača.”

Na anksioznost češće ukazuje lokaliziran bol koji se mijenja pri disanju ili dodiru, javlja se u periodima straha i zabrinutosti te je praćen ubrzanim disanjem, trncima ili osjećajem nestvarnosti. Nakon ranijeg napada panike mozak može povezati određeno mjesto ili situaciju s prethodnim iskustvom, pa se slične tegobe naredni put aktiviraju brže.

Ako je ljekar već isključio srčani uzrok, tokom napada mogu pomoći sporo i kontrolisano disanje s dužim izdahom, tehnika uzemljenja 5-4-3-2-1, postepeno opuštanje mišića te lagana šetnja nakon smirivanja simptoma. Korisno može biti i zapisati misli i okolnosti koje su prethodile napadu kako bi se lakše prepoznali okidači.

Hitnu pomoć treba pozvati kada se pojavi nov ili vrlo snažan pritisak u prsima koji traje nekoliko minuta ili se ponavlja. Posebno je važno reagovati ako se bol širi prema ruci, vilici ili leđima, odnosno ako se jave hladan znoj, bljedilo, povraćanje, izražen nedostatak zraka ili gubitak svijesti. Veći oprez potreban je i kod osoba s visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, navikom pušenja ili porodičnim opterećenjem srčanim bolestima.

Ako se nakon medicinske procjene tegobe ponavljaju, uz stalnu zabrinutost, napade panike ili izbjegavanje svakodnevnih aktivnosti, preporučuje se razgovor s psihijatrom ili psihoterapeutom. Liječenje najčešće uključuje kognitivno-bihevioralnu terapiju, vježbe disanja i opuštanja, a po procjeni stručnjaka i lijekove. U hitnoj službi se kod sumnje na srčani problem obično rade EKG i analize srčanih enzima.

Oštar i promjenjiv bol povezan sa stresom i disanjem češće se javlja kod anksioznosti, dok pritisak koji nastaje pri naporu i širi se prema ruci, vilici ili leđima može ukazivati na srčanu bolest. Bez obzira na moguće objašnjenje, sigurnu procjenu može dati samo ljekar.