Epistaksa, odnosno krvarenje iz nosa, kod djece najčešće je posljedica lokalnih promjena na sluzokoži, ali u rijetkim slučajevima može ukazivati i na ozbiljnija zdravstvena stanja. Među njima su poremećaji zgrušavanja krvi, hemato-onkološke bolesti, povišen krvni pritisak, povrede nosa te pojedini genetski ili sistemski sindromi.

U većini situacija, dijagnoza se postavlja lako, a ljekari bez poteškoća prepoznaju tipičnu epistaksu kod djece.

Kada krvarenje postaje hroničan problem?

Iako rijetko, krvarenje iz nosa može postati hronično i značajno uticati na kvalitet života djeteta. U takvim situacijama primjenjuju se i invazivnije metode liječenja. To uključuje kauterizaciju (spaljivanje) krvnih sudova nosne sluzokože, hiruršku korekciju nosne pregrade, kompresione metode (prednja i zadnja tamponada nosa), a u izuzetnim slučajevima i podvezivanje arterije carotis externa.

Savremeni pristupi liječenju

U savremenoj pedijatrijskoj praksi sve češće se primjenjuju neinvazivne metode liječenja koje su sigurne i jednostavne za primjenu. Jedan od takvih pristupa zasniva se na antiangiogenom efektu određenih lijekova koji su lako dostupni i dobro podnošljivi.

Prema dostupnim podacima iz stručne literature, uspješnost ovakvog načina liječenja je izuzetno visoka. U velikom broju slučajeva, simptomi se povlače ubrzo nakon započinjanja terapije, čime krvarenje iz nosa prestaje da predstavlja problem u svakodnevnom životu djeteta.