Ko, gdje i koliko plaća struju u BiH?

Bosna i Hercegovina ima četiri glavna elektrodistributivna područja za domaćinstva, pri čemu svaki distributer primjenjuje vlastiti tarifni model. Razlike u cijenama i načinima naplate rezultat su administrativno određenih cijena kroz regulatorna tijela, a ne tržišnog nadmetanja.

Kako funkcioniraju tarifni modeli

Četiri različita pristupa

JP Elektroprivreda BiH (Federacija BiH) je od 1. septembra 2025. uvela trostepeni blok-tarifni model:

• Zelena zona (do 350 kWh): 0,1590 KM/kWh

• Plava zona (351–1000 kWh): 0,1620 KM/kWh

• Crvena zona (preko 1000 kWh): 0,1650 KM/kWh

JP Elektroprivreda HZHB (Federacija BiH) koristi sezonske tarife:

• Zimska sezona: 0,1579 KM/kWh

• Ljetna sezona: 0,1215 KM/kWh

MH Elektroprivreda RS (Republika Srpska) primjenjuje jednotarifni model s blokovima:

• do 500 kWh: 0,0544 KM/kWh

• 501–1500 kWh: 0,0914 KM/kWh

• preko 1500 kWh: 0,2013 KM/kWh

JP Komunalno Brčko ima:

• Jednotarifna: 0,1749 KM/kWh

• Dvotarifna: VT 0,2354 KM/kWh, NT 0,1177 KM/kWh

Struktura konačnog računa

Šta sve ulazi u cijenu

Konačni račun za struju sastoji se od više komponenti:

Aktivna energija (40-60% ukupnog iznosa) – stvarna potrošnja u kWh prema tarifama

Mrežarina – naknada za korištenje distributivne i prijenosne mreže (oko 0,05-0,06 KM/kWh u FBiH) plus fiksni mjesečni iznos za mjerno mjesto (~5,70 KM)

Posebne naknade – za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost (FBiH ~0,0025 KM/kWh, RS ~0,0075 KM/kWh)

PDV – 17% na ukupnu sumu svih stavki

Stanje na tržištu i perspektive

Niže cijene od EU, ali ograničena tržišna konkurencija

Prema Kemalu Obadu, specijalisti za analizu troškova energije, BiH i dalje ima cijene znatno ispod EU prosjeka, ali uz slabu dinamiku promjene snabdjevača i ograničen prostor za tržišne ponude.

“Prosječna cijena za tipično domaćinstvo u BiH iznosila je 18,27 KM na 100 kWh u prvom polugodištu 2025., dok je prosjek EU bio 28,72 eura na 100 kWh”, ističe Obad.

Preporuke za budućnost

Postepena liberalizacija uz ciljanu zaštitu

Put naprijed uključuje:

• Postepenu liberalizaciju uz precizno definirane socijalne tarife

• Potpunu transparentnost i javnu objavu svih ponuda

• Ubrzano uvođenje pametnih brojila

• Jasnu podjelu uloga između socijalne politike i tarifne metodologije

Ove promjene trebale bi omogućiti bolju zaštitu potrošača i održivo financiranje investicija u energetski sektor.