Investicije iz Kine rastu
Kineska firma osigurala nove ugovore u BiH, RS se zadužuje
Podijeli vijest
Kineska kompanija China Overseas Engineering Group (COVEC) potpisala je nove ugovore vrijedne preko 500 miliona eura za izgradnju puteva u Bosni i Hercegovini. Realizacija ovih projekata biće omogućena putem kreditnih aranžmana sa kineskim bankama, čime će se vlasti Republike Srpske dodatno zadužiti.
Ovu informaciju potvrdio je direktor Autoputeva RS, Radovan Višković, nakon potpisivanja ugovora sa predstavnikom COVEC-a u Banjoj Luci. Ugovor se odnosi na izgradnju dionice autoputa između Brčkog i Bijeljine, dužine oko 17 kilometara.
Samo za ovu dionicu, koja je dio autoputa kojim RS želi povezati Banju Luku sa Srbijom, odnosno Beogradom, biće izdvojeno oko 163 miliona eura. Prije sedam dana potpisan je još jedan ugovor, ovaj put za dionicu između Vukosavlja kod Orašja i Brčkog, čija je vrijednost nešto manja od 390 miliona eura.
Jačanje ekonomskog razvoja
Nakon potpisivanja sporazuma, Višković je izjavio: “Velika je naša zahvalnost vladi Kine za sve projekte koje rade u RS”.
Li Gang, direktor u COVEC-u, je potvrdio da će se vlasti RS zadužiti kod kineskih banaka, naglasivši da će Kina nastaviti da održava svoje prisustvo u BiH kroz slične projekte.
Gang je istakao: “Danas je važan dan, kada Autoputevi RS i kineske banke potpisuju ugovor o kreditu što znači da projekt uskoro ulazi u fazu implementacije. U budućnosti ćemo i dalje pokazati odgovornost i graditi te doprinijeti blagostanju i ekonomskom razvoju naroda RS”.
Rast kineskih investicija
Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA), Kina je do sada uložila više od tri milijarde dolara u BiH. Od toga, oko 2,5 milijarde dolara čine kreditni aranžmani direktno podržani od strane kineske vlade preko banaka povezanih s njom.
Investicije su znatno veće u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, a odnosi između kineskih kompanija i vlasti u Banjoj Luci su izuzetno bliski. Analitičari upozoravaju da su kineski krediti često problematični zbog klauzula koje nisu dostupne javnosti, te da u slučaju nemogućnosti otplate, državna infrastruktura može postati vlasništvo kineskih kreditora.
