Kina ulaže u humanoidne robote kako bi transformisala industrijsku proizvodnju

U ogromnom skladištu na periferiji Šangaja, deseci humanoidnih robota svakodnevno obavljaju zadatke poput pravljenja sendviča, slaganja majica i otvaranja vrata — sve u cilju prikupljanja podataka za njihovu obuku. Startup AgiBot, vlasnik ovog pogona, nastoji da pomoću umjetne inteligencije stvori robote koji bi jednog dana mogli sastavljati sami sebe.

Ovi roboti predstavljaju ključnu tačku kineske strategije za suočavanje s problemima poput trgovinskih tenzija sa SAD-om, pada nataliteta i usporenog privrednog rasta. Njihov značaj je dodatno naglašen kada je predsjednik Xi Jinping prošlog mjeseca obišao pogon AgiBot-a i komentarisao da bi roboti možda jednog dana mogli igrati fudbal.

Kina vidi humanoidne robote kao centralni dio nove industrijske revolucije, a veliki broj startupa uz podršku vlade već testira njihove mogućnosti u stvarnim industrijskim okruženjima. Roboti u Kini već izvode napredne fizičke zadatke poput salto skokova i trčanja polumaratona.

Ključ uspjeha nije samo u hardveru, već i u tzv. „mozgovima“ robota — naprednim AI modelima koji im omogućavaju da uče i prilagođavaju se. Kompanije kao što je DeepSeek, uz veliku državnu podršku, predvode razvoj softvera koji robote čine korisnim u realnim uslovima.

Vlada Kine ulaže izdašne subvencije — više od 20 milijardi dolara u protekloj godini — u sektore poput robotike i umjetne inteligencije. Nabavke humanoidnih robota od strane države naglo su porasle, kao i broj subvencionisanih tehnoloških fondova u gradovima kao što su Šenžen, Peking i Vuhan.

Očekuje se da će cijena proizvodnje humanoidnih robota značajno pasti. Trenutni trošak materijala po robotu iznosi oko 35.000 dolara, ali bi do 2030. mogao pasti na 17.000 dolara zahvaljujući domaćoj proizvodnji komponenti. Neki kineski proizvođači već nude robote po cijeni od samo 88.000 juana (oko 12.000 dolara).

Za razliku od generativne AI, humanoidni roboti zahtijevaju podatke iz fizičkog svijeta — kako sipati vodu, slagati kutije ili čistiti površine. Grad Šangaj već je osigurao besplatne prostorije AgiBot-u za potrebe obuke robota, a slične centre grade i druge lokalne vlasti.

Startupi poput MagicLaba već testiraju robote u proizvodnji — za inspekciju kvaliteta, prenos materijala i sklapanje dijelova. Oslanjaju se na domaće AI modele poput DeepSeek, Qwen (Alibaba) i Doubao (ByteDance) za razvoj robotske logike i razumijevanja zadataka.

Pored softvera, Kina dominira i u proizvodnji do 90% komponenti za humanoidne robote, čime značajno snižava troškove i ubrzava razvoj.

Međutim, postavlja se pitanje uticaja na radna mjesta. Oko 123 miliona ljudi radi u proizvodnji u Kini, a neki zakonodavci upozoravaju da bi 70% sektora moglo biti pogođeno. Pojedini stručnjaci predlažu uvođenje osiguranja za nezaposlenost izazvanu AI-jem, uz podršku za radnike u tranziciji.

Ipak, humanoidni roboti se već sada vide kao potencijalno rješenje za nedostatak radne snage u sektorima kao što je briga o starijima. Kineska vlada objavila je nacionalni plan za integraciju robota u ovu oblast, a kompanije poput Ant Group već razvijaju robote koji mogu pomagati starijima u svakodnevnim zadacima.

„Za pet do deset godina, ovi roboti bi mogli uređivati sobe, prenositi pakete ili pomagati osobama da se prebace iz kreveta u toalet,“ kaže Yao iz AgiBota.