Svijet bliže uništenju
Kazaljke na satu apokalipse: 85 sekundi do kraja svijeta
Podijeli vijest
Alarmantno upozorenje
Naučnici koji stoje iza simboličnog “Sata sudnjeg dana” pomjerili su kazaljke na samo 85 sekundi do ponoći. Ovo je najkritičnije upozorenje o globalnoj katastrofi u skoro osam decenija dugoj istoriji ovog alarma. Odluka je donesena uslijed rastućih opasnosti koje prijete čovječanstvu, od nuklearnog oružja, preko klimatskih promjena, pa sve do vještačke inteligencije. Ponoć na satu simbolizuje trenutak kada bi čovječanstvo moglo biti potpuno uništeno, kako prenosi CNN.
Prošle godine, sat je pokazivao 89 sekundi do ponoći, što je tada bio najalarmantniji pokazatelj. Nakon što je dvije godine zaredom, 2023. i 2024., stajao na 90 sekundi do ponoći, naučnici su ga pomjerili bliže katastrofi zbog nedostatka napretka u rješavanju globalnih izazova.
Među glavnim prijetnjama su nuklearni rizik, klimatska kriza, biološke opasnosti i razvoj “destruktivnih tehnologija”, poput vještačke inteligencije. Kao dodatne egzistencijalne opasnosti, navedeno je i širenje dezinformacija i teorija zavjere.
“Čovječanstvo nije postiglo dovoljan napredak u vezi s egzistencijalnim rizicima koji nas sve ugrožavaju”, istakla je Alexandra Bell, predsjednica i izvršna direktorica Biltena atomskih naučnika, objašnjavajući ovogodišnju promjenu. “Sat sudnjeg dana je alat kojim komuniciramo koliko smo blizu uništenja svijeta tehnologijama koje smo sami stvorili. Rizici s kojima se suočavamo, od nuklearnog oružja, klimatskih promjena do destruktivnih tehnologija, svi rastu. Svaka je sekunda važna i vrijeme nam ističe.” Dodala je: “To je teška istina, ali to je naša stvarnost.”
Šta je Sat sudnjeg dana?
Bilten atomskih naučnika osnovan je 1945. godine kao neprofitna organizacija od strane grupe naučnika koji su radili na Projektu Manhattan, tajnom programu za razvoj atomske bombe tokom Drugog svjetskog rata. Iako je prvobitna svrha bila mjerenje nuklearnih prijetnji, Bilten je 2007. godine u svoje izračune odlučio uključiti i klimatsku krizu.
Naučnici Biltena već 79 godina svake godine podešavaju vrijeme na satu, u zavisnosti od procjene koliko je čovječanstvo blizu samouništenja. Odluku donose stručnjaci iz naučnog i sigurnosnog odbora Biltena, u saradnji s odborom pokrovitelja, koji je u decembru 1948. godine osnovao Albert Einstein, a prvi predsjednik bio je J. Robert Oppenheimer. Odbor danas uključuje osam dobitnika Nobelove nagrade.
Stvarnost ili metafora?
Sat nije osmišljen da bi precizno mjerio egzistencijalne prijetnje, već da bi podstakao diskusiju o teškim naučnim temama i krizama s kojima se planeta suočava, navodi Bilten. Neki stručnjaci koji nisu učestvovali u postavljanju sata dovode u pitanje njegovu korisnost.
“To je nesavršena metafora”, izjavio je za CNN 2022. godine dr. Michael Mann, ugledni profesor na Odsjeku za nauke o Zemlji i okolišu Univerziteta u Pennsylvaniji. Istakao je da sat objedinjuje različite vrste rizika koji se odvijaju u različitim vremenskim okvirima. Ipak, dodao je da “ostaje važno retoričko sredstvo koje nas iz godine u godinu podsjeća na krhkost našeg postojanja na ovom planetu”.
Eryn MacDonald, viša analitičarka u Globalnom sigurnosnom programu Unije zabrinutih naučnika, izjavila je 2022. godine kako Bilten svake godine promišljeno donosi odluke kako bi privukao pažnju na egzistencijalne prijetnje. “Iako bih voljela da se možemo vratiti razgovoru o minutama do ponoći umjesto o sekundama, to nažalost više ne odražava stvarnost.”
Šta se dešava kada sat otkuća ponoć?
Sat sudnjeg dana nikada nije stigao do ponoći, a bivša predsjednica i izvršna direktorica Biltena Rachel Bronson, koja sada radi kao viša savjetnica, nada se da i neće.
“Kada sat pokaže ponoć, to znači da se dogodila neka vrsta nuklearnog sukoba ili katastrofalna klimatska promjena koja je izbrisala čovječanstvo”, rekla je. “Nikada ne želimo doći do te tačke, a nećemo ni znati kada do nje dođemo.”
Pomjeranje kazaljki Sata sudnjeg dana unatrag i dalje je moguće kroz odvažne i značajne akcije. Najdalje od ponoći sat je bio 1991. godine – 17 minuta – kada je administracija tadašnjeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha potpisala Ugovor o smanjenju strateškog naoružanja sa Sovjetskim Savezom.
“Mi u Biltenu vjerujemo da ih ljudi, budući da su stvorili ove prijetnje, mogu i smanjiti”, kazala je Bronson. “Ali to nije lako, niti je ikada bilo. Zahtijeva ozbiljan rad i globalni angažman na svim nivoima društva.”
