Katolička, protestantska, anglikanska i brojne manje hrišćanske crkve Zapada danas slave Uskrs, najveći praznik hrišćanstva, koji obilježava uskrsnuće Isusa Krista. Ovaj dan predstavlja srž hrišćanske vjere, gdje se slavi pobjeda života nad smrću.

Na prostorima Bosne i Hercegovine, naziv Uskrs koriste prije svega rimokatolici. Pripreme za ovaj veliki praznik, kako u zapadnom tako i u istočnom hrišćanstvu, započinju periodom posta.

Prema hrišćanskom vjerovanju, Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a uskrsnuo je u nedjelju. Jedan od najpoznatijih simbola Uskrsa je jaje, koje simbolizira novi život i rađanje.

Liturgijski obredi i tradicije

Noć uoči uskrsne nedjelje obilježena je vazmenim bdijenjem, koji mnogi smatraju najbogatijim liturgijskim obredom u Crkvi. Priprema za Uskrs u zapadnom kršćanstvu je korizma, koja traje četrdeset dana i obilježena je postom, kajanjem i razmišljanjem o Kristovom životu i žrtvi.

Sedmica prije Uskrsa poznat je kao Veliki sedmica, koji započinje Cvjetnicom, danom kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Središnji dan ovog tjedna je Veliki petak, dan sjećanja na Isusovu muku i smrt na krstu. Na ovaj dan ne slavi se misa, a vjernici se okupljaju na pobožnost Križnog puta.

Sam dan Uskrsa obilježen je svečanim jutarnjim misama ili vazmenim bdijenjem na Veliku subotu. Tradicijski se na stolu nalaze oslikana kuhana jaja, šunka, domaći hljeb i razne slastice. Hrana se često nosi u crkvu na blagoslov prije obiteljskog blagovanja.

Porijeklo i datum slavljenja

Blagdan Uskrs ne slavi se svake godine na isti datum. Katolička crkva ga obilježava u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, što znači da može pasti između 22. marta i 25. aprila. Porijeklo Uskrsa vuče korijene iz židovskog blagdana Pashe, što se odražava i u odabranim biblijskim tekstovim.

Portal Gracanica INFO svim vjernicima koji slave želi sretan Uskrs, ispunjen mirnom, radošću i najljepšim željama.