Kanada se priprema za rat: Strah od invazije SAD-a

Neočekivani strah

Kanadske oružane snage su razvile simulaciju za slučaj invazije Sjedinjenih Američkih Država, što je potaknuto izjavama Donalda Trumpa o mogućem pripajanju kanadske teritorije. Ovo je prvi put u proteklih sto godina da Ottawa zvanično razmatra mogućnost napada sa svoje južne granice, kako prenosi The Telegraph.

Gerilska taktika

U izvještaju se navodi da bi se Kanada, suočena s ogromnom vojnom nadmoći SAD-a, morala osloniti na nekonvencionalno ratovanje. Plan predviđa primjenu taktika sličnih onima koje su koristili afganistanski mudžahedini protiv američkih snaga. To uključuje zasjede u stilu “udari i bježi”, koje bi izvodili vojnici i naoružani civili. Dronovi bi imali ključnu ulogu u nanošenju maksimalnih gubitaka američkim snagama, po uzoru na ukrajinsku vojsku u sukobu s Rusijom.

Kanadski obrambeni zvaničnici procjenjuju da bi američke snage mogle savladati kanadsku odbranu u samo dva dana. U tom bi slučaju kanadska vojska pokrenula pobunu, po uzoru na dvadesetogodišnji otpor džihadista u Afganistanu protiv SAD-a.

Vojni disbalans i saveznici

Kanadska vojska, koja broji 71.500 aktivnih pripadnika i 30.000 rezervista, znatno je manja od američke, koja ima 2,8 miliona unovačenih vojnika. Samo američki marinci, za koje se pretpostavlja da bi predvodili napad, imaju oko 186.000 aktivnih pripadnika i 40.000 u rezervi. Kako bi se ublažio taj nedostatak, načelnica kanadskog obrambenog stožera, generalica Jennie Carignan, najavila je planove za formiranje pričuvnih snaga od 400.000 dobrovoljaca.

Jedan visoki obrambeni izvor je izjavio da bi Kanada imala najviše tri mjeseca za pripremu za kopnenu i pomorsku invaziju od trenutka prvih naznaka gomilanja američkih trupa. U planskim dokumentima se navodi da bi se za pomoć pozvali saveznici poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.

Analize i politički kontekst

Unatoč razradi plana, u samom modelu stoji da je iznimno malo vjerojatno da bi Sjedinjene Države napale svog sjevernog susjeda. Umirovljeni general-pukovnik Mike Day, bivši glavni strateški planer kanadskih oružanih snaga, ocijenio je ideju američke invazije “maštovitom”. Ipak, dodao je da, ako bi se to dogodilo, ni Amerika ne bi imala dovoljno vojnika za okupaciju svih većih kanadskih gradova.

“Njihova jedina nada bio bi prodor sličan ruskom prema Kijevu i nada da će to uspjeti te da će se ostatak zemlje predati nakon što zauzmu sjedište moći u Ottawi. Kao i Ukrajina, bilo bi mi nezamislivo da bismo se predali ako bi zauzeli naš glavni grad”, rekao je Day.

U modelu se također naglašava kako se pod predsjedništvom Donalda Trumpa Amerika udaljava od svoje uloge temelja zapadnih saveza koju je imala od kraja Drugog svjetskog rata. Kanadski premijer Mark Carney izjavio je kako je došlo do “pukotine” u svjetskom poretku nakon što je Trump zatražio preuzimanje Grenlanda. Donald Trump je više puta izjavio kako bi želio da Kanada bude dio SAD-a, nazivajući Carneyevog prethodnika Justina Trudeaua “guvernerom velike države Kanade” te se šalio da je Kanada “51. država”.

Kao jedan od razloga Trumpovog interesa za Kanadu navodi se njegovo uvjerenje da Ottawa nije sposobna nositi se s prijetnjama Kine i Rusije sa sjevera. U jeku napetosti, Trump je u kolovozu 2025. uveo carine od 35 posto, koje je kasnije smanjio. Nedavno izvještaj NBC Newsa navodi da on i dalje ima “fiksaciju” da Kanadu učini dijelom SAD-a.