Kanada i Francuska, dvije zemlje koje se oštro protive želji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da preuzme kontrolu nad Grenlandom, otvaraju konzulate u glavnom gradu ovog danskog autonomnog teritorija. Ovaj potez, zakazan za 6. februar, tumači se kao snažan znak podrške lokalnoj vladi u Nuuku.

Od svog povratka u Bijelu kuću 2025. godine, Trump je više puta istakao da je Washingtonu potrebna kontrola nad ovim strateškim i mineralno bogatim arktičkim ostrvom iz sigurnosnih razloga. U januaru je, međutim, odustao od prijetnji da će Grenland zauzeti, navodeći da je postigao “okvirni” dogovor sa šefom NATO-a Markom Ruteom kako bi osigurao veći američki uticaj.

Pregovori i crvena linija

Uspostavljena je radna grupa SAD-Danska-Grenland koja će razgovarati o načinima za zadovoljenje sigurnosnih briga Washingtona na Arktiku, ali detalji pregovora nisu objavljeni. Iako su Danska i Grenland izjavile da dijele Trumpove sigurnosne brige, istakle su da su suverenitet i teritorijalni integritet “crvena linija” u raspravama.

“U određenom smislu, ovo je pobjeda za Grenlandce što vide dva saveznika kako otvaraju diplomatska predstavništva u Nuuku,” rekao je izvanredni profesor Jeppe Strandsbjerg, politolog sa Univerziteta Grenland. “Postoji veliko priznanje za podršku protiv onoga što je Trump rekao.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je planove Parisa za otvaranje konzulata tokom posjete Nuuku u junu 2025., izražavajući evropsku “solidarnost” sa Grenlandom i kritikujući Trumpove ambicije.

Strategija ‘evropeizacije’ problema

Otvaranje konzulata je “način da se kaže gospodinu Donaldu Trumpu da njegova agresija prema Grenlandu i Danskoj nije pitanje samo za Grenland i Dansku, već i za evropske saveznike, a također i za Kanadu kao saveznika, prijatelja Grenlanda i evropskih saveznika”, rekao je za AFP izvanredni profesor Ulrik Pram Gad, stručnjak za Arktik sa Danskog instituta za međunarodne studije.

“To je mali korak, dio strategije u kojoj ovaj problem činimo evropskim,” dodala je Kristin Nisen, analitičarka za sigurnost i odbranu iz think tanka Europa. “Posljedice očigledno nisu samo danske. One su evropske i globalne.”

Prema Strandsbjergu, ova dva konzulata – koji će biti povezani sa francuskim i kanadskim ambasadama u Kopenhagenu – pružiće Grenlandu priliku da “vježba” nezavisnost, budući da ostrvo dugo sanja da jednog dana prekine veze sa Danskom. Ova odluka također predstavlja priznanje rastuće autonomije Grenlanda, utvrđene Zakonom o samoupravi iz 2009. godine.

“U pogledu njihove vlastite potrage za suverenitetom, grenlandski narod će moći imati direktniji kontakt sa drugim evropskim zemljama,” istakla je Nisen. To bi omogućilo smanjenje uloge Danske “diverzifikacijom grenlandske zavisnosti od spoljnog svijeta, tako da ne bude isključivo zavisna od Danske i može imati više veza za svoju ekonomiju, trgovinu, investicije, politiku i tako dalje”, ponovio je profesor Pram Gad.