Kako svakodnevno hodanje utiče na vaš krvni pritisak?
Podijeli vijest
Pozitivni efekti hodanja na kardiovaskularni sistem
Redovna šetnja predstavlja jednu od najefikasnijih fizičkih aktivnosti za poboljšanje stanja krvnog pritiska. Kardiolozi ističu da hodanje ne jača samo mišiće nogu već ima direktan uticaj i na ojačavanje srčanog mišića. Kada srce postane jače, ono može da pumpa krv uz manje napora, što direktno smanjuje pritisak na arterije i doprinosi snižavanju krvnog pritiska.
Osim jačanja srca, šetnja podstiče i poboljšanje zdravlja krvnih sudova. Tokom fizičke aktivnosti dolazi do oslobađanja azot-monoksida, molekula koji pomažu opuštanju i širenje krvnih sudova, čime se unapređuje protok krvi. Vremenom arterije postaju fleksibilnije, što je od ključnog značaja za održavanje optimalne cirkulacije.
Utvrđene koristi i preporučeni broj koraka
Istraživanja u oblasti kardiologije pokazuju da koristi od hodanja počinju znatno prije dostizanja popularnog cilja od 10.000 koraka dnevno. Prema nalazima studija, već sa oko 7.000 dnevnih koraka postiže se 25% manji rizik od razvoja kardiovaskularnih oboljenja. Značajno je napomenuti da svako povećanje od dodatnih 1.000 koraka smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara za 17%.
Kardiolozi naglašavaju da brzina hodanja ima važnu ulogu. Brza šetnja pokazala se posebno efikasnom u snižavanju krvnog pritiska kod osoba sa hipertenzijom i prehipertenzijom. Ključni faktor uspeha je doslednost – redovno obavljanje šetnje, čak i u kraćim vremenskim intervalima, pokazuje snažnu povezanost sa nižim vrednostima krvnog pritiska.
Praktični saveti za implementaciju u svakodnevni život
Stvaranje navike redovnog hodanja zahteva strategki pristup. Stručnjaci savetuju postepeno uvodenje ove aktivnosti, sa naglaskom na doslednost umjesto na broj koraka. Tri brze šetnje od po 15 minuta dnevno mogu dati podjednako dobre rezultate kao jedna duža šetnja.
Efikasne strategije uključuju ubacivanje šetnje u svakodnevne rutine – parkiranje dalje od odredišta, korištenje stepenica umjesto lifta i šetnja tokom pauza na poslu. Povezivanje hodanja sa postojećim navikama, poput šetnje nakon obroka, pomaže u održavanju konzistentnosti. Dodatno, korištenje muzike ili podkasta tokom šetnje može je učiniti prijatnijom, dok praćenje napretka putem pametnih satova pruža dodatnu motivaciju.
