Različita mišljenja o reformi
Javna diskusija o zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH
Podijeli vijest
Uvod u raspravu
U organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), održana je javna diskusija o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine. Albin Muslić, predsjedavajući Ustavnopravne komisije, upoznao je prisutne sa procedurama i trenutnom fazom u kojoj se Prijedlog zakona nalazi. Podsjetio je da je Predstavnički dom PSBiH na sjednici održanoj 22. decembra 2025. godine, usvojio Prijedlog zakona u prvom čitanju i zadužio Ustavnopravnu komisiju da u roku od 30 dana provede javnu raspravu. Muslić je istakao da će sve iznesene kritike i stavovi biti razmotreni u cilju poboljšanja teksta zakona, s obzirom na evidentne sistemske probleme koje će biti potrebno riješiti u amandmanskoj fazi. Ostavljen je prostor za dostavljanje komentara, mišljenja i sugestija, kako bi se poboljšao zakon i ispunili uslovi na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Muslić je naglasio da sve aktivnosti u državnom parlamentu trebaju biti inspirisane sa dva ključna cilja. Naglasio je da će se tokom amandmanske faze fokusirati na pitanja etničkog uticaja prilikom izbora članova VSTV-a, imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija i integriteta pravosuđa u cjelini. Usvajanje zakona u Predstavničkom domu je teško predvidjeti, s obzirom na potrebu postizanja opće entitetske većine i podrške Doma naroda državnog parlamenta, koji ima svoj prijedlog zakona.
Stavovi učesnika
Tokom javne rasprave, na kojoj su učestvovali poslanici i delegati PSBiH, predstavnici Vijeća ministara BiH, pravosudnih institucija, stručne i akademske zajednice, te međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, razmijenjena su različita mišljenja i prijedlozi u vezi sa predloženim zakonskim rješenjem. Poslanik Branislav Borenović je istakao da je opozicija uradila hrabar i odgovoran posao, predlažući evropski zakon nakon što su vladajuća koalicija i Ministarstvo pravde godinama obećavali donošenje zakona. Borenović je naglasio da je zakon rigorozan i da je potrebna šok terapija za pravosuđe u Bosni i Hercegovini. Zakon ima 243 člana, a Borenović je predložio ograničavanje mandata predsjedništva sudova i glavnog tužioca na dva mandata, kao i dvostepenost u postupku nakon utvrđivanja negativnog izvještaja o porijeklu imovine.
Borenović je dodao da većina sudija i tužilaca časno radi svoj posao, ali je potrebno očistiti pravosuđe od onih koji su kompromitovani. Zakon je ocijenjen kao korak ka uspostavljanju vladavine prava i stabilnog demokratskog društva. Istaknuta je potreba poštivanja etničke strukture zemlje i otvaranja prostora za najpoštenije i najstručnije kadrove iz različitih naroda i reda ostalih. Učesnici su naglasili važnost jačanja nezavisnosti, odgovornosti i transparentnosti pravosudnih institucija, kao i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima. Posebna pažnja posvećena je pitanjima sastava i nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, načinu izbora njegovih članova, etničkoj zastupljenosti i mehanizmima disciplinske odgovornosti.
Zaključak
Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma zahvalio je učesnicima na sugestijama i prijedlozima za unaprjeđenje zakonskog teksta, te najavio izradu izvještaja o provedenoj javnoj raspravi. U izvještaj će biti uključena i mišljenja Evropske komisije za demokratiju kroz pravo – Venecijanske komisije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, kao i relevantnih udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini.
