Poljoprivredni uspjeh

Janja postaje bastion industrijskog krompira: Proizvođači zasijali 450 duluma uz garanciju stabilne cijene i sigurnog otkupa

Janja postaje bastion industrijskog krompira: Proizvođači zasijali 450 duluma uz garanciju stabilne cijene i sigurnog otkupa

prije 3 sata
Podijeli vijest

U općini Janja započela je sjetva industrijskog krompira za fabriku Semberka, što predstavlja značajan podsticaj za lokalnu poljoprivredu. Na oko 450 duluma zemljišta, desetine kooperanata će uzgajati ovu kulturu uz ugovorenu proizvodnju, što im garantuje sufinansiranje dijela troškova, fiksnu otkupnu cijenu i, što je najvažnije, siguran plasman proizvoda.

Raniji početak kao odgovor na klimu

Proizvođači su, poučeni iskustvima iz prethodnih godina kada su visoke temperature skraćivale vegetacioni period, odlučili započeti sjetvu ranije nego inače. Na imanju porodice Gradaščević radovi su već u punom jeku. “Svake godine sijemo oko dva hektara krompira. Ove godine riječ je o dvije sorte – SCH 10 i Opal, koje već standardno sijemo”, izjavio je poljoprivredni proizvođač Mustafa Gradaščević.

Ugovorena proizvodnja kao oslonac

Za poljoprivrednike najvažnija je sigurnost koju pruža ugovorena proizvodnja. Organizator proizvodnje sufinansira dio troškova, dok je otkupna cijena unaprijed poznata i iznosi nešto više od 50 feninga po kilogramu. “Prije nego što počnete planirati šta ćete te godine sijati, imate određenu sigurnost – znate šta sijete, po kojoj cijeni, kome prodajete i kada prodajete”, istakao je Gradaščević.

Direktor Poljoprivredne zadruge Agrofarmer Janja, Mujo Bogaljević, naveo je da je sjetva pokrila planiranu površinu, uprkos manjem problemu u distribuciji sjemenskog materijala koji je stigao u nešto manjim količinama.

Rizici slobodnog tržišta

Istovremeno, u zadruzi ističu da se sve manje ugovara proizvodnja drugih kultura, poput paprike, kupusa i patlidžana, zbog nedostatka zainteresiranih prerađivača i prezasićenog tržišta. Bez ugovorenog otkupa, poljoprivrednici su prepušteni rizičnom, slobodnom tržištu na pijacama, gdje mogu plasirati tek manje količine, dok velike količine povrća nerijetko završavaju na deponijama.

   Tagovi