Izrael je izvršio novi val udara na Teheran i Bejrut, dok su napadi u Bagdadu uvukli susjedni Irak dublje u bliskoistočni rat koji je izazvao ekonomski prevrat širom svijeta. Prema izjavama izraelske vojske, ciljevi u iranskoj prijestolnici, koja je pod gotovo svakodnevnim bombardovanjem od početka rata 28. februara, bili su “infrastruktura terorističkog režima”.

Širenje sukoba i humanitarna kriza

Libanonski državni mediji izvijestili su da su izraelski udari u zoru pogodili stambenu zgradu u južnim predgrađima Bejruta, uporištu proiranske naoružane grupe Hezbolah. Libanonske vlasti navode da se više od milion ljudi prijavilo kao raseljeno od 2. marta, a preko 130.000 ljudi boravi u više od 600 kolektivnih skloništa. Rat je sada u trećoj sedmici, a širenje sukoba uključuje iranske udare na zemlje Zaljeva i izraelsko bombardovanje Libana.

Regionalni sukob sve više uvlači i Irak u borbu, nakon što je ova zemlja dugo bila posredničko bojište između Sjedinjenih Država i Irana. Napad dronovima i raketama na američku ambasadu u Bagdadu dogodio se u ranim jutarnjim satima 17. marta, dok je drugi udar ubio četiri osobe u kući u kojoj su, prema izvještajima, boravili iranski savjetnici.

Ekonomski udar i međunarodni odgovor

Rat na Bliskom istoku doveo je do skoka cijena nafte, koje su nastavile rasti 17. marta, dok su brojne zemlje odbile zahtjev predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da pomognu u osiguravanju Hormuskog tjesnaca. Saobraćaj u ovom morskom prolazu, kroz koji prolazi petina globalne sirove nafte, ozbiljno je poremećen ratom. Ponovljeni napadi na naftnu infrastrukturu doprinijeli su nemirima na tržištima, a globalne cijene nafte porasle su za više od 40 posto od početka američko-izraelskih udara.

Trump je zahtijevao od saveznika da se “s velikim entuzijazmom” pridruže armadi za pratnju tankera kroz tjesnac. “Snažno ohrabrujemo druge nacije da se uključe s nama i to učine brzo”, rekao je Trump novinarima. Upozorio je da bi bilo “vrlo loše” za budućnost NATO-a ako saveznici odbiju pomoć. Međutim, brojne zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Japan i Australiju, distancirale su se od bilo kakve vojne uključenosti u Hormuški tjesnac.

Unatoč nasilju i više od dvije sedmice potpunog prekida interneta, neki Iranci pokušavaju vratiti osjećaj normalnosti, s kafićima i restoranima koji se ponovo otvaraju. UN-ova agencija za izbjeglice navodi da je u Iranu raseljeno do 3,2 miliona ljudi.