Irak bi mogao vratiti izvoz sirove nafte na nivo od oko 3,4 miliona barela dnevno u roku od sedmice, pod uslovom da se rat sa Iranom završi i da se ponovo otvori Hormuški moreuz. To je izjavio šef državne kompanije Basra Oil Company, Bassem Abdul Karim.

Analiza je pokazala da je Irak, među proizvođačima nafte u Zalivu, pretrpio najveći pad prihoda od nafte zbog efektivnog zatvaranja ovog strateškog prolaza, jer nema alternativne rute za isporuku. Međutim, ova zemlja, koja je drugi najveći proizvođač u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), može brzo vratiti proizvodnju na nivo prije napada SAD i Izraela na Iran krajem februara, koji su doveli do zatvaranja plovnog puta.

Usmena obećanja, ali bez dokumenta

Bassem Abdul Karim je naveo da je Iran do sada dao samo usmena jamstva koja bi omogućila iračkim tankerima prolaz kroz moreuz. “Nismo dobili nikakve formalne dokumente u vezi sa dozvolom za prolaz iračkih tankera”, rekao je u intervjuu.

Proizvodnja iz južnih naftnih polja Iraka trenutno iznosi oko 900.000 barela dnevno, ali ako rat završi i bezbjedan prolaz kroz Hormuz bude zagarantovan, izvoz bi mogao dostići 3,4 miliona barela dnevno u roku od sedmice, istakao je.

Predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je da će na Teheran sručiti “pakao” ukoliko Iran ne postigne dogovor do kraja utorka koji bi omogućio saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Oštar pad proizvodnje

Prošlog mjeseca, proizvodnja nafte u Iraku pala je za oko 80% na otprilike 800.000 barela dnevno, kako su izvori u iračkom energetskom sektoru prethodno saopćili. S obzirom na ograničene mogućnosti izvoza iračke nafte, proizvodnja na polju Rumaila pala je na oko 400.000 barela dnevno, u odnosu na 1,35 miliona barela prije sukoba. Na polju Zubair nivo je oko 300.000 barela dnevno, što je pad od 340.000 barela u odnosu na predratni period, rekao je Abdul Karim.

Nekoliko manjih polja radi sa ograničenim kapacitetima kako bi se osigurao nastavak proizvodnje pridruženog gasa, koji se koristi za domaću proizvodnju električne energije. Zatvaranja na drugim lokacijama iskorištena su kao prilika za obavljanje radova na održavanju, dodao je.

Proizvodnja iz iračkih polja iznosila je oko 4,3 miliona barela dnevno prije rata, što bi trebalo ostaviti dovoljno prostora za izvoz od 3,4 miliona barela dnevno, čak i uzimajući u obzir ratnu štetu.

Izvoz gasa iz polja u Basri pao je na oko 700 miliona standardnih kubnih stopa dnevno, u poređenju sa oko 1,1 milijardom standardnih kubnih stopa dnevno prije rata, uglavnom zbog smanjene proizvodnje nafte, rekao je Abdul Karim.

Kako bi se zadovoljila domaća potražnja, Basra Oil Company šalje oko 400.000 barela dnevno sirove nafte u sjeverni Irak. To uključuje oko 150.000 barela dnevno kamionima i otprilike 250.000 barela dnevno putem domaćeg gasovoda, kako bi se snabdjele rafinerije čija je potražnja oko 500.000 barela dnevno. Proizvodnja sa sjevernih polja Kirkuk iznosi otprilike 380.000 barela dnevno, naveo je Abdul Karim.

Pitajući ga o uticaju napada dronovima, Abdul Karim je rekao da su udari na naftna postrojenja prouzrokovali “velike gubitke u kontinuitetu proizvodnje i naftnih operacija”, dodajući da su i strane i iračke servisne kompanije bile na meti. Napad dronovima koji je ciljao naftno polje Rumaila u subotu ranio je tri iračka radnika, saopćili su izvori.

Abdul Karim je rekao da je napad na sjeverni dio polja Rumaila pogodio lokacije koje koriste američke servisne kompanije za naftna polja Schlumberger i Baker Hughes, izazvavši požar koji je kasnije stavljen pod kontrolu.