Grčke vlasti pokreću opsežnu akciju zaštite neprocjenjivih arheoloških lokaliteta od sve učestalijih klimatskih ekstrema. Nakon trogodišnje studije, Ministarstvo kulture izdvojilo je 19 spomenika kojima prijeti najveća opasnost od požara, poplava i klizišta, a plan je da se do 2030. godine zaštitna mreža proširi na 40 lokacija.

Hitna lista ugroženih blaga

Među najugroženijim nalaze se Olimpija, koja je stalno izložena šumskim požarima, drevno pozorište u Delfima, ugroženo odrona stijena, i svetište Dion, sklono poplavama. Na listi su i Akropola u Ateni, Minojske palate na Kritu, te brojni drugi lokaliteti koji godišnje privlače milione turista i donose milijarde prihoda.

“Zabrinutost ostaje akutna, jer je područje Antičke Olimpije prostrano, s velikim površinama zelenila i gustim, često nereguliranim, spontanim raslinjem”, izjavio je gradonačelnik Olimpije Aristides Panagiotopoulos. Podsjetio je da su požari 2007. godine opustošili prirodno okruženje oko arheološkog nalazišta i odnijeli preko 40 života u širem području Elide.

Nove mjere i promjena mentaliteta

Grčka je već smanjila radno vrijeme na najposjećenijem lokalitetu, Akropoli, kako bi zaštitila posjetioce od vrućinskih valova. Sada se planiraju opsežnije mjere, uključujući postavljanje novih senzora za požar na 21 lokaciju do 2026. godine i izradu protupožarnih planova za preko 60 arheoloških nalazišta.

“Prije dvadeset godina bilo je apsolutno zabranjeno stvarati vatrobrendove… u zaštićenim područjima. Srećom, mentalitet se promijenio”, istaknula je ministrica kulture Lina Mendoni. Projektat, vrijedan preko 20 miliona eura iz fondova EU i nacionalnih izvora, uključio je istraživanje klimatologa, geologa, inženjera, konzervatora i arhitekata.

Prema službenim statistikama, samo je Antička Olimpija 2024. godine privukla preko 300.000 posjetilaca, Knosos preko milion, a Delfi preko 290.000, što naglašava i ekonomsku važnost očuvanja ovog kulturnog naslijeđa za buduće generacije.