Gibonni otkrio gdje je nastala “Cesarica”

Zlatan Stipišić Gibonni u posljednje vrijeme je postao aktivniji na društvenim mrežama, oduševljavajući obožavatelje i kolege glazbenike svojim pričama. U nedavno objavljenim videima, Gibonni je podijelio detalje iz djetinjstva, prisjetio se prvog susreta s Dinom Dvornikom, ali i otkrio kako je nastala kultna pjesma “Cesarica”.

Gibonni je u videu slikovito opisao lokaciju:

“Vidi prika, vidiš li prizemlje, prvi kat, drugi kat… Vidiš di je klima s onim plavim selotejpom? Znači, ja sam ti tu živija. Zašto mi je to važno? Proba sam ljudima par puta s bine ispričat kako je nastala pjesma ‘Cesarica’. Bili dvori, svitlo, sunce, zlatni konci… romantika teška… Pazi, u kojoj je zgradi to nastalo, razumiš.”

Nastavio je s još specifičnijim detaljima o nastanku hita.

“Znači, od klime desno ti je bija balkon, sad su ga zatvorili ovi novi stanari, tu je bija balkon i zelena kanta od škovaca. Ja san tu napisa pjesmu ‘Cesarica’, a ‘72., dvadeset godina prije, stari šjor Ljubo je napisa pismu ‘Dalmatino, povišću pritrujena’ na istoj lokaciji”, otkrio je, dodajući da je tu priču ispričao čuvenom skladatelju Zdenku Runjiću.

Oliver Dragojević i pjesma koja nije bila za prodaju

Gibonni je zatim opisao kako je pjesma došla do Olivera Dragojevića.

“E, sada, kako san ja to pokaza Zdenku, a Zdenko zva Olivera: ‘Oćeš uzet?’, ‘Oću!’ I Oliver se zagrija i Oliver pita: ‘Jel’ još nešto pišeš?’ A ja, kakav sam, takav sam, malo i egomanijak, ja mu se pohvalin s jednon pismom, s kojon se nisan smija pohvalit. U koju se on smrtno zaljubija! A ta pjesma nije bila ni za prodaju, ni za darivanje. Jer, ona je već darovana bila. Kako tada bijah egzistencijalno raskliman totalno, ništa svojoj curi nisan moga kupit, nego joj napisat pismu! Napisa san joj tu jednu pismu u koju se Oliver zaljubija. I njemu je nisan moga dat.”

Oliver Dragojević je, kaže Gibonni, čak došao tražiti dozvolu.

“I jedan dan ovde uplovljava crna Toyota, ovde među ovin fićama, škodama. Barba Oliver Dragojević dolazi gori i penje se i pita Sanju da mu da dozvolu i da ta pisma, iako je za nju, da je on mora pivat, da je to najbolje šta je čuja u životu. I mi njemu ne možemo objasnit da je to dio romanse: ‘Ti si romantičan čovik, ti bi to triba razumit’. I on je to na kraju razumija! Ali je svejedno, kad ja nisan bija blizu, piva na svojim koncertima.”

Gibonni je zaključio svoju priču s dozom humora i ironije, osvrćući se na popularnost pjesme:

“Šta je epilog svega? Znači, jedan dobar čovik, koji ne može izdržat to ne pokazat ljudima, mi koji držimo do emocije više nego do slave i sredstava i treće lice priče, moje kolege špijuni, koji su čuli tu pismu i totalno je iskasapili, od te krave napravili toliko šnicela… toliko toga možete čut na radiju da meni dođe za poludit! Ali, evo, izdrža san…Znači crna Toyota, ‘Cesarica’, Put Skalica 49, aufiderzen!”

Ove anegdote pružaju jedinstven uvid u nastanak jedne od najomiljenijih pjesama na ovim prostorima i otkrivaju osobni pristup umjetnosti Zlatana Stipišića Gibonnija.