Vrhunski evropski političari stižu sutra u Njemačku na samit posvećen energetskoj saradnji i sigurnosnim pitanjima u Sjevernom moru. Međutim, zvanični dnevni red mogao bi biti zasjenjen zabrinutošću zbog namjera Sjedinjenih Američkih Država prema Grenlandu. Iako je regija već dugo pod prijetnjom Rusije, napetosti su dodatno porasle nakon što je predsjednik Donald Trump pokušao preuzeti ovaj autonomni teritorij pod danskom upravom, prenosi France 24.

Njemački kancelar Friedrich Merz je domaćin sastanka koji se održava tek nekoliko dana nakon što je Trump odustao od prijetnje vojnom okupacijom Grenlanda i uvodenjem kaznenih carina na evropske saveznike u NATO-u koji bi se tome suprotstavili. Trump je izjavio da je postigao “okvirni” dogovor sa glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, ali ta najava, bez ikakvih detalja, izazvala je i olakšanje i zbunjenost.

“Morat ćemo posvetiti veću pažnju svim dijelovima evropskog teritorija NATO-a”, izjavio je Merz u četvrtak nakon vanredne sjednice Evropskog vijeća, dodajući: “To se prije svega tiče Sjevera.” Među gostima u Hamburgu bit će i danska premijerka Mette Frederiksen, koja je upravo posjetila Grenland, te predstavnici NATO-a, Evropske komisije i Islanda.

Energetski i sigurnosni izazovi

Očekuje se dolazak čelnika iz Norveške, Nizozemske, Irske, Belgije i Luksemburga, dok će Velika Britanija i Francuska na summit poslati svoje ministre. “S obzirom na sastav učesnika sastanka, siguran sam da će sigurnost na Visokom sjeveru također biti interesantna za učesnike”, rekao je Steffen Meyer, glasnogovornik kancelara Merza.

Zvanični cilj samita je podsticanje prekogranične izgradnje vjetroelektrana na moru, razvoj tržišta vodika i povezivanje morske infrastrukture. Ipak, sigurnosna pitanja će biti visoko na dnevnom redu, s obzirom da su Sjeverno i susjedno Baltičko more već dugo mete takozvanih “hibridnih napada”, za koje se uglavnom optužuje Rusija.

Sumnja se da teretni brodovi povezani s Rusijom sabotiraju podmorske komunikacijske kablove i nadziru kritičnu infrastrukturu. Njemačke vlasti dodatno su uznemirene misterioznim letovima dronova iznad aerodroma, vojnih baza i industrijskih postrojenja, za koje se vjeruje da su lansirani s ruskih brodova.

Merz je prošle sedmice najavio da će teme rasprave u Hamburgu biti “pomorska sigurnost” kao i “zajednički ekonomski uspjeh na Sjeveru”. Cilj je pretvoriti Sjeverno more u “najveći svjetski rezervoar čiste energije”, što je Merz opisao kao projektat od “ključne važnosti za snažnu, sigurnu i nezavisnu Evropu”.

Na prethodnom samitu Sjevernog mora 2023. godine, države su se dogovorile o izgradnji vjetroelektrana ukupnog kapaciteta do 300 gigavata do sredine stoljeća, s privremenim ciljem od 120 GW do 2030. godine. Međutim, prema trenutnim trendovima, do kraja decenije bit će instalirano samo 82 GW kapaciteta, navodi konsultantska firma Baringa.

Vladini izvori potvrdili su da će se u Hamburgu raspravljati o rješavanju “trenutnih poteškoća” s kojima se industrija suočava. Među preprekama su logistička uska grla u lukama, nedostatak dijelova i mrežna infrastruktura koja se teško nosi s dodatnom i promjenjivom energijom. Također postoji zabrinutost zbog ulaska kineskih proizvođača turbina u opskrbni lanac, dok evropski akteri nastoje ojačati vlastitu autonomiju.

Otpornost decentralizovane energije

Zagovornici energije vjetra ističu da je ona korisna ne samo za klimu, već i za sigurnost. Decentralizovani sistemi poput vjetroelektrana otporniji su na sabotaže i napade od elektrana na fosilna goriva, cjevovoda ili naftnih tankera.

Simon Skillings iz think tanka E3G rekao je da smo “mnogo naučili posljednjih godina ne samo iz nekih hibridnih napada koji su se dogodili na infrastrukturu, već i promatrajući situaciju u Ukrajini i Rusiji. Naučili smo da su raspršena sredstva otpornija.” Objasnio je: “Raspršena infrastruktura je robusnija… U osnovi su potrebni višestruki napadi, a ne pojedinačni, da bi se prekinula opskrba energijom.”

Skillings je dodao da bi vjetroelektrane na moru mogle pomoći u jačanju pomorske sigurnosti ako bi se oprema za nadzor ili dronovi integrisali u turbine. Ipak, upozorio je da još uvijek postoji “vrlo malo koordinacije o tim pitanjima u Sjevernom moru” te da bi izgradnja otpornosti sistema također povećala troškove.