Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen odrazila je osjećaj duboke promjene među evropskim liderima na ovogodišnjoj Konferenciji o sigurnosti u Münchenu, istaknuvši da su “pređene neke granice koje se više ne mogu poništiti”. Transatlantski odnosi već su bili zategnuti zbog povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, ali njegov pokušaj aneksije Grenlanda dramatično je povećao evropske sumnje u opredjeljenje Washingtona da štiti kontinent kroz NATO savez.

Evropski odgovor i nuklearni razgovori

U svom govoru na konferenciji, američki državni sekretar Marco Rubio pružio je ograničena uvjeravanja Evropljanima. Iako je koristio topliji ton od potpredsjednika JD Vancea prošle godine, bio je kritičan prema nedavnom političkom kursu Evrope i nije spomenuo NATO, Rusiju ili rat u Ukrajini – pitanja na kojima se pojavio jaz između SAD-a i njegovih partnera u savezu. Sa ratom koji ulazi u petu godinu i Moskvom koju evropski susjedi vide kao sve veću prijetnju, lideri s kontinenta najavili su ubrzanje napora za jačanje vlastite odbrane i manje oslanjanje na Sjedinjene Države.

Njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer izjasnili su se u Münchenu za jači “evropski stub” unutar NATO-a. Međutim, jača domaća odbrana također je zaštita od scenarija u kojem Trump ili neki budući američki lider odluče ne braniti Evropu. “Ovaj novi početak je ispravan pod svim okolnostima. Ispravan je ako se Sjedinjene Države nastave distancirati. Ispravan je sve dok ne možemo sami garantirati vlastitu sigurnost”, rekao je Merz na konferenciji.

Izazovi i unutrašnje podjele

Veliko pitanje za Evropu i njene lidere je da li će moći svoje riječi potkrijepiti djelima – kupnjom i razvojem novih sistema naoružanja, popunjavanjem praznina u arsenalima u oblastima poput dalekometnih projektila i koordinacijom rada. Dosadašnji znakovi su mješoviti. Vođeni strahom od Rusije i Trumpovim porukama, evropske zemlje su povećale izdatke za odbranu. Članice NATO-a dogovorile su se prošle godine da će potrošnju na jezgru odbrane podići sa 2% na 3,5% BDP-a.

Evropske zemlje formiraju konzorcije za izgradnju složenih sistema naoružanja. Međutim, neki visokoprofilni panevropski projekti teško kreću s mjesta. Budućnost francusko-njemačko-španskog projekta borbenog aviona FCAS mjesecima je u ravnoteži, jer partneri ne mogu da se dogovore o raspodjeli posla za uključene kompanije. Debate o projektima odbrane Evropske unije praćene su i prepirkama oko toga da li bi trebali biti ograničeni na kompanije iz EU ili otvoreni za druge.

Usred ovih debata u luksuznom hotelu Bayerischer Hof, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy podsjetio je na stvarnost modernog rata, okružen ogromnim ekranima koji su prikazivali slike i statistike ruskih napada. Samo prošlog mjeseca, Ukrajina je napadnuta sa više od 6.000 dronova i 150 projektila. “Tokom ovog rata, oružje se razvija brže od političkih odluka namijenjenih da ga zaustave”, rekao je delegatima.