Evropska komisija je upozorila da će kriza visokih cijena energenata imati dugoročne posljedice, unatoč nedavnom sporazumu o ponovnom otvaranju ključnog Hormuškog tjesnaca. Glasnogovornica Komisije Anna-Kaisa Itkonen istaknula je da deeskalacija tenzija u tom pomorskom koridoru ne znači brzi povratak stabilnosti na tržištima.

“U širem smislu, ne smijemo biti u zabludi da će ova kriza, koja trenutno utječe na visoke cijene energenata, biti kratkog vijeka. Neće biti”, rekla je Itkonen novinarima u Briselu. Njene izjave uslijedile su nakon što je Iran pristao na privremeni prekid vatre i ponovno otvaranje tjesnaca, nakon sedmica vojnih sukoba u regionu.

Zavisnost i ranjivost

Itkonen je podsjetila da oko 8,5 posto uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) u EU prolazi kroz Hormuški tjesnac, dok otprilike 7 posto nafte dolazi iz zemalja poput Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zavisnost je još izraženija kod rafiniranih goriva, gdje je čak 40 posto uvoza mlaznog goriva i dizela u Uniju povezano s ovom rutom.

“Na globalnom nivou, kroz tjesnac se transportuje ili tranzitira po 20 posto ukupne svjetske nafte i LNG-a. Dakle, to je vrlo, vrlo važna tačka zagušenja”, istaknula je glasnogovornica, dodajući da su nedavna ograničenja isporuka već ostavila vidljiv trag na tržišta.

Ovaj razvoj događaja uslijedio je nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da privremeno obustavi vojne udare na Iran, neposredno prije isteka roka koji je postavio Teheranu za ponovno otvaranje plovnog puta i povratak pregovorima. Regionalne tenzije su eskalirale nakon američkih i izraelskih napada na Iran krajem februara, što je dovelo do uzvratnih udara Teherana na Izrael i lokacije sa američkim vojnim prisustvom.