Evropska unija upozorava da visoke cijene goriva neće značajno pasti čak ni u slučaju prestanka sukoba na Bliskom istoku. Prema analizama, problem više nije samo rat, već duboka i trajna promjena na globalnom energetskom tržištu, koja je Evropu dovela u novu stvarnost sa skupljom energijom.

Trajna promjena tržišta

Evropa se već prilagođava novim okolnostima u kojima se ne očekuje povratak na prijašnje, niže cijene benzina i dizela. Čak i eventualno primirje, prekid vatre ili politički dogovor ne bi značajno uticali na cijene, jer je kriza izazvana sukobom samo dodatno otkrila ranjivost sistema koji je godinama ovisio o ograničenom broju stabilnih dobavljača.

Pritisak na tržište dolazi iz više pravaca. Transportni pravci su poremećeni, lanci snabdijevanja oslabljeni, a njihov potpuni oporavak ne može se očekivati u kratkom roku. I nakon eventualnog završetka sukoba, tržište će ostati oprezno i nestabilno zbog ugrađene “premije rizika” koju investitori uračunavaju u cijenu nafte.

Posljedice za građane i ekonomiju

Poskupljenje goriva ne pogađa samo vozače. Energija utiče na gotovo svaki segment svakodnevnog života, od prevoza i proizvodnje do cijena hrane i drugih osnovnih proizvoda. Zato i eventualno blago pojeftinjenje sirove nafte ne znači da će potrošači brzo osjetiti olakšanje na kasama.

Dodatni teret predstavlja i energetski zaokret Evropske unije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Umjesto ranijih, povoljnijih izvora, Evropa se sve više oslanja na nabavku energenata iz udaljenijih područja, što značajno povećava troškove transporta, logistike i same isporuke.

Poruka koja se sve jasnije nameće jeste da mir sam po sebi više neće biti dovoljan da vrati stare cijene. Evropa ulazi u razdoblje skuplje i neizvjesnije energije, uz pokušaj da dugoročno izgradi otporniji i samoodrživiji sistem.