Paris domaćin koalicije
EU nudi garancije Ukrajini, SAD spreman intervenisati
Podijeli vijest
Evropske zemlje bi danas trebale pokazati spremnost da Ukrajini pruže pravno obavezujuće sigurnosne garancije. Sjedinjene Države bi se obavezale na ključnu ulogu u njihovoj provedbi, što uključuje i intervenciju u slučaju ponovnog ruskog napada. Ovo se navodi u nacrtu zajedničke deklaracije sa sastanka takozvane koalicije voljnih u Parisu.
Koalicija voljnih sastala se u Elizejskoj palači
Koalicija voljnih, neformalna grupa država koje su izrazile spremnost da garantuju sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, održala je sastanak u Elizejskoj palači, a domaćin je bio francuski predsjednik Emmanuel Macron. Sastanku je prisustvovao i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Sjedinjene Države u Parisu predstavljaju Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.
Pravno obavezujuće garancije i američka podrška
Prema nacrtu deklaracije, evropski lideri će proglasiti spremnost da pruže “pravno obavezujuće” sigurnosne garancije Ukrajini. Te garancije bi uključivale i međunarodne snage, koje bi bile “potpomognute” američkim sredstvima.
U dokumentu se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se sama brani ključna za njenu budućnost, ali i za širu euroatlantsku sigurnost. Također se navodi da su članovi koalicije i SAD “spremni igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu” u sistemu sigurnosnih garancija.
Nacrt predviđa i uspostavljanje “dugoročnog i pouzdanog” mehanizma nadzora provedbe primirja, kojim bi predsjedavale Sjedinjene Države uz međunarodno učešće.
Nastavak vojne pomoći i evropske mirovne snage
Koalicija je, uz podršku SAD-a, dogovorila nastavak vojne pomoći Ukrajini, koja se u dokumentu opisuje kao “prva linija odbrane i odvraćanja”. To uključuje nove pakete vojne pomoći, podršku finansiranju ukrajinskih oružanih snaga te osiguravanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih sukoba.
Prema nacrtu, eventualne mirovne snage u Ukrajini bi bile predvođene evropskim zemljama, dok bi SAD doprinosio obavještajnim podacima i logistikom, a u slučaju napada i oružanim snagama.
Grenland i Venecuela u pozadini sastanka
Evropski lideri su se okupili u Parisu sedmicu nakon što su Sjedinjene Države vojnom operacijom u Venecueli uhapsile njenog lidera Nicolása Madura. Nakon te akcije ponovo se otvorilo i pitanje američkog posezanja za Grenlandom, autonomnim otokom koji je dio Danske.
Dok su lideri još pristizali u Elizejsku palaču, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim su saopštenjem poručile da Grenland “pripada njegovim stanovnicima” te da samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj budućnosti.
