Energetsko tržište Bosne i Hercegovine obilježavaju milijardski projekti plinovoda. Dok se s juga zemlje planira uvoz američkog ukapljenog plina, u Republici Srpskoj se preimenovana Istočna interkonekcija pretvara u magistralni gasovod, otvarajući pitanja o izvoru snabdijevanja. Vlast RS-a, koja je već otvorila put ruskom plinu, sada daje dobrodošlicu i američkom, prilagođavajući energetske puteve političkom kursu.

Od interkonekcije do “lex specialis”

Politički prioritet Milorada Dodika, Istočna interkonekcija, promijenio je pravac, baš kao i njegova rotacija prema Zapadu koja je donijela ukidanje sankcija. Sada se radi o projektu vrijednom preko milijardu maraka, koji će se graditi iz prezaduženog budžeta RS. “To je lex specialis zakon koji će u Narodnoj skupštini Republike Srpske biti donesen u aprilu. U odluci Vlade piše da se odluka o izgradnji Istočne interkonekcije stavlja van snage i da krećemo s izgradnjom gasovoda od Šepka do Novog Grada”, izjavio je Nedeljko Elek, generalni direktor Sarajevo-Gasa.

Geopolitički zaokret i višestruke mogućnosti

Projekt koji je prvobitno računao na ruski plin sada ima upitnu isplativost, ali i jasne alternativne izvore. Prepakovan u entitetski strateški projekat, za njega više nije potrebna saglasnost državnih institucija. Dok Federacija BiH planira uvoz ukapljenog plina, prioritetno američkog, nove cijevi u RS-u ostavljaju otvorenim pitanje krajnjeg dobavljača. “Imate više mogućnosti – iz Azerbejdžana, iz Hrvatske u Brodu i Novom Gradu, jer ovo je dvosmjerni gasovod. Od koga će se kupovati gas u sljedeće dvije do tri godine, ne zna niko”, dodao je Elek.

Premijer RS Savo Minić ističe važnost energetske infrastrukture: “Mislim da u današnje vrijeme onaj ko ima energente i hranu ima moć. Kada imate gasovod, imate dio infrastrukture za energent, što je izuzetno važno”.

Zajednički interesi i pitanje isplativosti

Ministar energetike Federacije BiH, Vedran Lakić, ističe da postoje usaglašeni stavovi o zajedničkom guraju interkonekcija od interesa za oba entiteta, poput one kroz Brčko Distrikt. Projektom se planira gasifikacija 18 općina i izgradnja termoelektrane, sa kapacitetom od preko četiri milijarde kubika. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi projekt već na startu 2028. godine, kada stupa na snagu zabrana EU na ruski plin, mogao ostati bez planiranog energenta. “Taj zaključak se nikada neće realizirati jer tako naglo odrezati Europu od ruskog plina je ishitrena politička odluka”, upozorio je energetski stručnjak Davor Štern.

Alternativa i jednog i drugog gasovoda su ciljevi oba entiteta, ali ostaje otvoreno pitanje da li se oni koriste za političko pozicioniranje ili za stvarnu energetsku sigurnost.