Cijene dizela na evropskom tržištu dosegle su najviši nivo od 2022. godine, dok su fjučersi na ovo gorivo porasli na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1.498 dolara po toni. Na Londonskoj berzi zabilježen je dnevni skok od gotovo deset posto, što dodatno pogoršava energetsku krizu na Starom kontinentu.

Uzroci poremećaja

Prema analitičarima, do naglog rasta cijena došlo je zbog ozbiljnih poremećaja u lancu snabdijevanja, izazvanih eskalacijom sukoba u Iranu i zatvaranjem Hormuškog moreuza. Od početka rata 28. februara, cijene su se gotovo udvostručile. Zatvaranje ovog ključnog pomorskog puta prekinulo je transport miliona barela rafinisanih derivata, uključujući dizel, dok su cijene sirove nafte u Londonu porasle za oko 50 posto.

Pojedine rafinerije bile su prisiljene smanjiti proizvodnju, a trgovci širom svijeta očajnički pokušavaju obezbijediti alternativne isporuke. Ovo često podrazumijeva preusmjeravanje tereta na rute duže od 19.000 kilometara, što dodatno povećava troškove i produžava vrijeme isporuke.

Posljedice za globalnu ekonomiju

Dizel, kao ključni energent za transport i industriju, ima centralnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Njegov rast cijena direktno povećava rizik od ponovnog izbijanja inflacije. Evropa, koja proizvodi manje dizela nego što troši, u velikoj mjeri zavisi od uvoza, što je čini posebno ranjivom. Analitičari upozoravaju da bi region mogao da se suoči sa ozbiljnim nestašicama u narednim sedmicama ukoliko se situacija ne stabilizuje.

Rast cijena nije lokalizovan fenomen. U Sjedinjenim Američkim Državama cijena dizela premašila je četiri dolara po galonu, dok je u Aziji privremeno prešla psihološku granicu od 200 dolara po barelu. Globalna tržišta dodatno su uzdrmana nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio nastavak vojne kampanje protiv Irana, što je dodatno povećalo neizvjesnost u energetskom sektoru.

Traganje za rješenjima

Evropske zemlje nastoje ublažiti posljedice energetske krize ubrzanim prelaskom na obnovljive izvore energije, poput solarne i vjetroenergije, kako bi smanjile zavisnost od fosilnih goriva. Istovremeno, trenutni poremećaji u lancima snabdijevanja prisiljavaju države da hitno preispitaju svoje dugoročne strategije energetske bezbjednosti.

Unatoč intenzivnim diplomatskim naporima za rješavanje krize i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, do sada nisu postignuti nikakvi konkretni rezultati. Neizvjesnost oko daljeg razvoja situacije i dalje visi nad globalnim tržištem energenata.