Začarani krug zagađenja
Ekološka katastrofa na Drini: Rijeka pretvorena u plutajuću deponiju, a svjetski mediji šokirani prizorima
Podijeli vijest
Svake zime se ponavlja isti uznemirujući prizor na rijeci Drini kod Višegrada, gdje se ogromne količine otpada gomilaju i stvaraju plutajuću deponiju. Fotografije rijeke prekrivene plastičnim bocama, drvetom, kućanskim aparatima, gumama i medicinskim otpadom obišle su svijet, a o ekološkoj katastrofi izvještavali su ugledni mediji poput Washington Posta, Euronewsa, Politico Proa, Reutersa, Associated Pressa i Sky Newsa.
Ponavljajući scenario bez rješenja
Kako navodi Washington Post, svake godine s povećanjem vodostaja rijeke u regionu nose smeće sa ilegalnih deponija smještenih uz obale. Sav taj otpad završava u Drini i zadržava se kod brana hidroelektrane u Višegradu, stvarajući scene koje podsjećaju na filmove o ekološkim katastrofama. Ekološki aktivista Edin Furtula iz Eko centra ističe da problem traje godinama, a institucije pokazuju potpuni nedostatak političke volje za njegovo rješavanje.
“Ovo je jasan primjer neaktivnosti svih relevantnih institucija. Sastaju se iz godine u godinu, daju obećanja, ali se iste scene stalno ponavljaju”, rekao je Furtula. Prema njegovim riječima, prisustvo toksičnog otpada ozbiljno ugrožava biljni i životinjski svijet rijeke bogate ribom, kao i zdravlje ljudi. “Ovo je ekološka katastrofa. Ovdje se nalazi doslovno sve – od plastike do medicinskog otpada”, upozorava aktivista.
Transgranični problem i evropske ambicije
Otpad u Drinu ne dolazi samo iz Bosne i Hercegovine, već i iz Srbije i Crne Gore, jer brojne pritoke nose smeće iz sve tri države. Iako su vlasti ovih zemalja još 2019. godine najavile zajedničko rješavanje problema, konkretni rezultati izostaju. Problem dodatno komplicira evropske ambicije zemalja zapadnog Balkana, budući da je zaštita okoliša jedan od ključnih uslova za ulazak u Evropsku uniju.
Nakon uklanjanja otpada iz rijeke, on završava na lokalnoj deponiji gdje se često spaljuje, što dodatno zagađuje zrak i stvara, kako kaže Furtula, “začarani krug zagađenja”. Aktivista smatra da rješenja postoje – od mapiranja ilegalnih deponija i postavljanja nadzornih kamera do barijera u više općina – ali upozorava da odgovornost niko ne želi preuzeti.
