U petak, 12. aprila, građani Džibutija biraju predsjednika, a sve indicije upućuju na to da će aktuelni šef države Ismael Omar Guelleh produžiti svoju vladavinu od 27 godina. Parlament je nedavno ukinuo starosnu granicu od 75 godina za kandidate, što je Guellehu, koji ima 78 godina, omogućilo da se ponovo kandiduje.

Ova mala, ali strateški izuzetno važna zemlja na Rogu Afrike, sa manje od milion stanovnika, nalazi se na ulazu u Crveno more i dom je vojnih baza SAD-a, Kine, Francuske, Italije i Japana. U protekloj godini, nekoliko trgovačkih brodova oštećenih u napadima jemenskih hutija pristajalo je u njenim lukama.

Duga vladavina i stabilnost

Relativno stabilan u poređenju sa susjedima poput Somalije i Etiopije, Džibuti je od 1999. godine pod vlašću Guelleha, koji je izabran da naslijedi svog strica Hassana Gouleda Aptidona, prvog predsjednika nakon nezavisnosti od Francuske 1977. godine. Pod njegovom vlašću, zemlja je uložila ogromna sredstva u lučku infrastrukturu i postala glavni izlaz na more za susjednu Etiopiju.

Guelleh se na ovim izborima suočava sa samo jednim protivkandidatom, Mohamedom Farahom Samatarom iz male stranke Ujedinjeni demokratski centar (CDU). U pet prethodnih izbora, Guelleh je uvijek osvajao najmanje 74% glasova, a na prošlim izborima 2021. godine pobijedio je sa preko 97% podrške.

Optužbe i kritike

“Sjetimo se da smo uspjeli održati stabilnost naše zemlje u nestabilnoj regiji. Sačuvali smo mir dok su drugi zapadali u haos”, izjavio je Guelleh u javnim komentarima prošlog mjeseca. Međutim, grupe za ljudska prava optužuju vlasti Džibutija za represiju nad političkim protivnicima, aktivistima i novinarima. Dvije glavne opozicione stranke bojkotuju izbore od 2016. godine, optužujući izborne organe za pristrasnost.

Vlada je odbacila optužbe za zloupotrebe i kritike na račun izbornog procesa. Samatar, čija stranka nema predstavnike u parlamentu, vodio je kampanju sa obećanjima o borbi protiv korupcije, smanjenju rasipničke državne potrošnje i povećanju socijalnih izdataka.

U 2020. godini, snage bezbjednosti su ugušile rijetke protivvladine ulične proteste, koji su izbili nakon hapšenja bivšeg pilota vazduhoplovstva koji je osudio navodnu korupciju i diskriminaciju na klanskoj osnovi. Prošlog oktobra, parlament je glasao za ukidanje starosne granice za predsjedničke kandidate i ukinuo referendum koji je prethodno bio potreban za usvajanje novog ustava.