Drijemanje: Kada je dobro, a kada može biti štetno?

Osjećate pospanost usred dana i razmišljate o kratkoj drijemki? To može biti odlična ideja, ali i ne mora. Iako kratko spavanje može djelovati kao savršeno rješenje, ponekad može poremetiti vaš noćni san. Drijemanje može imati pozitivne učinke na zdravlje, ali i negativne posljedice ako se ne primjenjuje pravilno.

Drijemanje se često smatra brzim načinom za podizanje nivoa energije, poboljšanje koncentracije i raspoloženja. Međutim, to je dvosjekli mač. Uz pravilno prakticiranje, može pomoći tijelu i umu da se oporave. S druge strane, predugo ili u pogrešno vrijeme drijemanje može dovesti do osjećaja omamljenosti, dezorijentacije i problema sa spavanjem noću.

Zašto se javlja pospanost tokom dana?

Većina ljudi osjeća prirodni pad energije tokom ranog poslijepodneva, obično između 13 i 16 sati. Ovaj osjećaj umora nije nužno povezan s ručkom, već s našim cirkadijalnim ritmom, unutrašnjim biološkim satom koji reguliše budnost i san. Upravo zbog tog ritma mnogi ljudi osjećaju jaku potrebu za odmorom u to doba dana.

Istraživanja pokazuju da kratka drijemka u tom periodu može smanjiti umor i poboljšati kognitivne sposobnosti, posebno ako ne traje duže od dvadeset minuta. Takva drijemka omogućava mozgu da se odmori bez ulaska u duboke faze sna, što rezultira osjećajem osvježenja nakon buđenja.

Problem nastaje kada se drijemka produži. Nakon otprilike pola sata, mozak ulazi u duboku fazu sna, a buđenje iz te faze često izaziva osjećaj tromosti i dezorijentacije, poznat kao inercija sna. Taj osjećaj može trajati i do sat vremena, negativno utječući na koncentraciju i donošenje odluka. Pored toga, drijemanje kasno poslijepodne smanjuje prirodnu potrebu tijela za snom, što otežava zasnivanje noću.

Kada je drijemka korisna, a kada štetna?

Za neke ljude, drijemka je neophodna. Radnici u smjenama, posebno oni koji rade noću, često imaju poremećen san, pa im kratka drijemka može pomoći da budu budniji i smanjiti rizik od grešaka. Isto vrijedi i za osobe koje su hronično neispavane zbog posla, roditeljskih obaveza ili drugih zahtjeva.

Međutim, oslanjanje na dnevni san umjesto na kvalitetan noćni odmor nije dugoročno rješenje. Osobama koje pate od nesanice često se savjetuje da izbjegavaju drijemanje jer to dodatno slabi njihovu sposobnost da zaspu noću.

Zanimljivo je da određene grupe, poput sportista ili ljudi u profesijama koje zahtijevaju visok nivo koncentracije, koriste drjjemku kao strateški alat. Kratka, planirana drijemka može poboljšati reakcije, izdržljivost i oporavak, a istraživanja su pokazala da čak i dvadeset minuta sna može značajno povećati budnost i efikasnost.

Savjeti za optimalno drijemanje

Da bi drijemka imala pozitivan učinak, važno je obratiti pažnju na njeno trajanje, vrijeme i uslove. Idealno je ograničiti drijemku na 10 do 20 minuta i prakticirati je prije 14 sati. Prostorija bi trebala biti tiha, mračna i ugodno hladna kako bi se tijelo lakše opustilo.

Uprkos svim prednostima, drijemka nije univerzalno rješenje. Dob, životni stil i postojeće navike spavanja snažno utječu na to hoće li nam kratka drijemka pomoći ili odmoći. Za neke je to jednostavan trik za više energije i fokusa, dok je za druge to put ka poremećenom snu. Ključno je posmatrati vlastito tijelo i prepoznati granicu između korisne navike i lošeg izbora koji nas drži budnim noću.