HITNA SJEDNICA
Dom naroda PSBiH danas o Visokom sudskom vijeću i izmjenama zakona o Sudu BiH: Šta je na dnevnom redu?
Dom naroda PSBiH danas o Visokom sudskom vijeću i izmjenama zakona o Sudu BiH: Šta je na dnevnom redu?
Podijeli vijest
Niz važnih zakonskih prijedloga
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održava danas 22. hitnu sjednicu na kojoj će biti razmatran niz zakonskih prijedloga i odluka od značaja za odbranu, policiju, pravosuđe, finansije i međunarodnu saradnju. Na dnevnom redu je prijedlog izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama BiH koji će biti razmatran po skraćenom postupku, a njime se predviđa povećanje starosne granice za profesionalnu vojnu službu sa 40 na 45 godina.
Povećanje starosne granice za vojsku
Vijeće ministara BiH ranije je obrazložilo da se time želi ublažiti nedostatak kadra i omogućiti fleksibilnije upravljanje karijerama vojnika. Zakonom o Oružanim snagama BiH propisano je da je maksimalna dužina trajanja službe za vojnike najduže do 40. godine, prema potrebama službe i uz ispunjavanje standarda po osnovi psihofizičke sposobnosti. “U zemljama regiona znatno je veća granica za obavljanje profesionalne vojne službe, pa tako u Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici u službi mogu biti do navršene 45. godine života, dok u Hrvatskoj, vojnici mogu biti u profesionalnoj službi čak i do 50. godine. Imajući u vidu činjenicu da u OSBiH nedostaje značajan broj vojnika, smatram da je više nego potrebno u što kraćem roku povećanje starosne granice trajanja profesionalne vojne službe vojnika u OSBiH kako je to predloženo”, naveo je predlagač Džemal Smajić, delegat u Domu naroda.
Plaće, policija i pravosuđe
Delegati će razmatrati i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a kojeg je ranije, po hitnom postupku, usvojio Predstavnički dom PSBiH. Prijedlog zakona su predložili zastupnici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš. U obrazloženju je navedeno da važeći zakon ne prati realnu razinu odgovornosti, složenosti i tržišne vrijednosti poslova koje obavlja informatičko osoblje s višom i srednjom školskom spremom. Posebnu pažnju izaziva prijedlog izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, koji se razmatra po hitnom postupku. U proceduri su tri prijedloga – dva se odnose na produženje angažmana policajaca nakon ispunjenja uvjeta za penziju, dok treći predviđa promjene u sistemu ocjenjivanja. Sindikati policijskih organa upozorili su da prijedlozi nisu usaglašeni s njima.
Ključni prijedlozi o VSTV-u i Sudu BiH
Na sjednici će se naći i prijedlog izmjena Zakona o Vijeću ministara BiH, kao i prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Ova dva zakonska akta predložili su delegati Nikola Špirić, Dragan Čović i Kemal Ademović, a trebalo bi da budu razmatrani u prvom čitanju po skraćenom postupku. Predlagači su naveli da je nacrt ovog zakona zasnovan na principima transparentnosti rada VSTV-a, integriteta članova i nosilaca pravosudnih funkcija i transparentnosti izbora nosilaca pravosudne funkcije. Ovim izmjenama broj članova VSTV-a sa sadašnjih 15 bio bi povećan na 20, od kojih je po osam članova iz reda sudija i tužilaca, po jedan advokat iz entitetskih advokatskih komora, dok će po jednog člana imenovati Predstavnički dom PSBiH i Vijeće ministara. Delegati će razmatrati i izmjene Zakona o Sudu BiH, koje uređuju status sudija Apelacionog odjeljenja kao stalno imenovanih, radi jačanja pravne sigurnosti i usklađivanja s međunarodnim standardima.
Međunarodna saradnja i završna razmatranja
Na sjednici će se naći i prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim se jača energetski regulator i usklađuje domaće zakonodavstvo s EU standardima. Fokus je na stvaranju uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavljanju berze električne energije. Sjednica će završiti razmatranjem izvještaja o pokušaju postizanja saglasnosti o zaključku delegata Šefika Džaferovića i Safeta Softića, te davanjem saglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, uključujući finansijske i razvojne projekte s Njemačkom, UN-om, EU programima, Evropskom investicionom bankom i Saudijskom Arabijom.


