Do 2030. u elektrodistributivne sisteme u BiH treba uložiti 1,4 milijarde KM zbog sve većeg zagušenja
Podijeli vijest
Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sisteme – CIGRE, Zijad Bajramović, izjavio je da će do 2030. godine u elektrodistributivne sisteme u Bosni i Hercegovini biti potrebno uložiti 1,4 milijarde KM.
Razlog je, kako je pojasnio, ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, koji već stvara probleme zagušenja u prenosnim i distributivnim mrežama. Ovo pitanje nije prisutno samo u BiH, nego i u cijelom regionu.
Bajramović je istakao da će dodatno opterećenje na mrežu dolaziti i zbog elektrifikacije transporta, te povećane potrošnje električne energije u grijanju i hlađenju.
“U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove 110 kV trafostanice i završiti proces prelaska na 20 kV nivo, uz osiguranje potrebnog kvaliteta električne energije. Također, treba uzeti u obzir i integraciju prozumera – domaćinstava koja su priključena na mrežu, ali istovremeno proizvode električnu energiju, najčešće pomoću solarnih panela”, rekao je Bajramović.
Dodao je da ovako široka integracija obnovljivih izvora donosi izazove u balansiranju i održavanju stabilnosti naponskih prilika. Kao moguće rješenje vidi se skladištenje energije.
“Baterijsko skladištenje u budućnosti će imati ključnu ulogu jer omogućava upotrebu energije u periodima smanjene proizvodnje, a pomaže i rasterećenju mreže. Proračuni su pokazali da je za priključenje 1.500 MW solarne i 1.000 MW energije iz vjetra neophodno instalirati baterijske sisteme snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh”, precizirao je Bajramović.
Naglasio je i da će povećanje cijena mrežarine biti neizbježno, jer neka elektroprivredna preduzeća tarife nisu mijenjala više od decenije.
“Povećanjem distributivne mrežarine obezbijedila bi se sredstva za modernizaciju mreže, prelazak na 20 kV naponski nivo i prilagođavanje potrebama integracije novih tehnologija i obnovljivih izvora”, kazao je.
Bajramović smatra i da je sazrelo vrijeme za primjenu tzv. G-komponente – dodatka u tarifama koji bi plaćali proizvođači električne energije za korištenje prenosne i distributivne mreže.
