Direktor EPBiH upozorava na krizu snabdijevanja termoelektrana
Podijeli vijest
Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić upozorio je na ozbiljne izazove u snabdijevanju termoelektrana ugljem. U prvih šest mjeseci ove godine isporučeno je tek 73 posto ugovorenih količina, dok je otkrivka uglja ostvarena sa svega 46 posto u odnosu na plan.
“Rudnici moraju biti svjesni da se energetski sistem Federacije BiH može stabilizovati samo povećanjem proizvodnje uglja, jer se EPBiH u 80 posto slučajeva oslanja na termoelektrane, dok hidroelektrane čine preostalih 20 posto. Zbog toga stalno radimo na povećanju proizvodnje i poboljšanju uslova rada,” istakao je Buljubašić.
Podsjetio je da je Vlada Federacije početkom 2024. povećala cijenu uglja i potpisala novi kolektivni ugovor u oblasti rudarstva, čime je potvrđena podrška boljem položaju rudara.
“Očekujemo zauzvrat proaktivan pristup i isporuku potrebnih količina uglja za rad termoelektrana. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sistem,” naglasio je Buljubašić.
Najveći problemi u proizvodnji trenutno su u RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolje rezultate u posljednje tri godine. RMU Kakanj i RMU Abid Lolić bilježe oporavak, RU Gračanica je na nivou plana, a do kraja godine isporuka će biti pojačana.
U rudnicima Koncerna zaposleno je 4.967 radnika, od kojih je 1.226 invalida rada. Dnevno odsustvuje između 1.500 i 1.700 radnika iz različitih razloga. Rudnici su ušli u Koncern sa dugom od 36 miliona KM, a sada on iznosi 1,2 milijarde KM.
Proces prestrukturiranja provodi se kroz zbrinjavanje viška radnika, zatvaranje tehnološki neodrživih jama, dokapitalizaciju i nabavku nove opreme. Devastirana ležišta i višegodišnji zaostaci u otkrivci – 128 miliona kubnih metara – znatno otežavaju eksploataciju.
Projekt pravedne tranzicije, vrijedan oko 160 miliona KM iz kredita Svjetske banke, uključuje zatvaranje jama i zbrinjavanje radnika RMU Zenica, prenamjenu zemljišta RU Kreka i izgradnju fotonaponskih elektrana u Dubravama (12,2 MW) i Banovićima (15 MW).
Zakon o zatvaranju RMU Zenica, prvi te vrste u Federaciji i BiH, trebao bi definisati zbrinjavanje radnika i regulisati finansijske obaveze rudnika. Zelene investicije mogu uključivati i baterijske sisteme, te plantaže brzorastuće biomase.
Birokratske prepreke, poput zabrane raspolaganja državnom imovinom i protivljenja izgradnji hidroelektrana, usporavaju prelazak na obnovljive izvore. Rješenje je u posebnom zakonskom okviru koji bi omogućio izgradnju hidroelektrana, vjetroelektrana, gasnih i fotonaponskih postrojenja te baterijskih skladišta.
Na nivou Federacije izrađuje se strategija razvoja energetskog sektora, u kojoj EPBiH učestvuje dokumentom dugoročnog plana 2025–2050. Kao potpisnica Pariškog sporazuma, BiH se obavezala na klimatsku neutralnost do 2050., što znači postepeno smanjenje korištenja uglja.
“Uprkos tome, EPBiH mora zadržati pun kapacitet termoelektrana kako bi osigurala energetsku stabilnost, uz istovremenu gradnju novih kapaciteta za baznu proizvodnju električne energije,” zaključio je Buljubašić.
