Dijetalni gazirani sokovi mogu biti štetniji od običnih

Dijetalna gazirana pića često se smatraju zdravijom alternativom klasičnim gaziranim sokovima jer ne sadrže šećer. Umjesto toga, koriste se zaslađivači poput aspartama, acesulfama, ciklamata, sukraloze i sakarina, što im omogućava da budu bez kalorija i dodatog šećera. Ipak, naučnici upozoravaju da ovi zaslađivači mogu nositi značajne zdravstvene rizike.

Studije pokazuju da vještački zaslađivači mogu remeti crevnu mikrobiomu, ometati metabolizam i uticati na nivo insulina. Zbog toga izbor dijetalnog gaziranog napitka ponekad može biti štetniji od izbora klasičnog gaziranog soka.

Sličnosti i razlike sa regularnim gaziranim sokovima

Dijetalna soda sadrži slične sastojke kao i regularna soda, osim što je šećer zamijenjen zaslađivačem. Iako zbog toga nema kalorija ni dodatih šećera, ostali sastojci, poput vještačkih aroma i aditiva, obično su isti. Najčešći zaslađivač u dijetalnim napicima je aspartam, ali može sadržavati i kalijum acesulfam, sukralozu i sakarin – svi odobreni od strane FDA i detaljno proučavani.

Potencijalni zdravstveni rizici dijetalnih gaziranih napitaka

Redovno konzumiranje dijetalnih gaziranih pića može povećati rizik od nekoliko zdravstvenih problema:

• Propadanje zuba – kiselina i zaslađivači mogu oštetiti zubnu gleđ.

• Dijabetes – iako ne sadrže šećer, zaslađivači mogu uticati na metabolizam glukoze i insulina.

• Bolesti bubrega – dugotrajna konzumacija povezana je s povećanim rizikom od oštećenja bubrega.

• Povišen krvni pritisak – neki zaslađivači mogu dugoročno uticati na regulaciju krvnog pritiska.

Zaključak

Iako dijetalna gazirana pića mogu pomoći u smanjenju unosa šećera i kalorija, ona nisu bez zdravstvenih rizika. Redovno konzumiranje može imati slične negativne efekte kao i klasični gazirani napici. Zato stručnjaci savjetuju umjerenost i alternativno konzumiranje prirodnih napitaka i vode.