Demencija: Novo istraživanje nudi nadu za liječenje

Međunarodni tim istraživača postigao je značajan uspjeh, uspjevši preokrenuti gubitak pamćenja kod miševa koji su patili od demencije. Do ovog proboja došlo je jednostavnim pojačavanjem aktivnosti njihovih ćelijskih “elektrana”, mitohondrija. Iako su problemi s ovim strukturama koje proizvode energiju ranije povezivani s neurodegenerativnim bolestima poput Alchajmerove bolesti, do sada nije bilo jasno da li su oni uzrok ili posljedica tih stanja.

POTVRĐENA KLJUČNA VEZA

Ovaj rad je prvi koji je uspostavio uzročno-posljedičnu vezu između mitohondrijske disfunkcije i simptoma povezanih s neurodegenerativnim bolestima. Ovo snažno sugeriše da bi oslabljena mitohondrijska aktivnost mogla biti u ishodištu početka neuronske degeneracije.

“Ovaj rad je prvi koji uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između mitohondrijske disfunkcije i simptoma povezanih s neurodegenerativnim bolestima, sugerišući da bi oslabljena mitohondrijska aktivnost mogla da bude u ishodištu početka neuronske degeneracije,” pojasnio je Đovani Marsicano, neuronaučnik sa Francuskog nacionalnog instituta za zdravlje i medicinska istraživanja (INSERM).

Kako bi dokazali ovu ključnu vezu, tim je razvio poseban alat nazvan mitoDREADD-Gs. On funkcioniše poput prekidača za “paljenje” mitohondrija, a aktivira se pomoću lijeka klozapin-N-oksid (CNO).

PREOKRETANJE SIMPTOMA U LABORATORIJI

Ovaj inovativni mehanizam testiran je na genetski modifikovanim miševima koji su pokazivali simptome slične demenciji, kao i na ljudskim ćelijama uzgojenim u laboratoriji. Rezultati su bili izvanredni: problemi sa pamćenjem i motorikom, koji su bili uzrokovani disfunkcijom mitohondrija, uspješno su preokrenuti. Naučnici su otišli i korak dalje. Prvo su miševima lijekovima namjerno ograničili aktivnost mitohondrija, a zatim su pomoću svog alata uklonili ta ograničenja. Time su dodatno potvrdili da su upravo mitohondrije u središtu problema.

PUT KA NOVIM TERAPIJAMA

Iako razvijeni alat sam po sebi nije lijek za ljude, eksperimenti su pružili neprocjenjive spoznaje koje bi mogle biti temelj za buduće terapije.

“U konačnici, alat koji smo razvili mogao bi nam pomoći da identifikujemo molekularne i ćelijske mehanizme odgovorne za demenciju i olakšati razvoj učinkovitih terapijskih ciljeva”, ističe biolog Etine Hebert Čatelain sa Univerziteta Monkton u Kanadi.

Istraživači planiraju testirati ovaj pristup i na drugim vrstama neurodegenerativnih bolesti, pa čak i na psihijatrijskim poremećajima. Sljedeći korak biće razvoj sigurnih lijekova za ljude koji bi mogli oponašati učinak ovog alata. S obzirom na složenost demencije i brojne faktore rizika, istraživanje mitohondrija otvara potpuno novi ugao gledanja na problem.

DUGOROČNI POTENCIJAL NAUKE

Jedno od ključnih pitanja na koje naučnici sada traže odgovor jeste kako bi “superpunjenje” mitohondrija funkcionisalo dugoročno i da li je to realna opcija za liječenje bolesti poput Alchajmerove.

“Naš rad sada se sastoji od pokušaja mjerenja učinaka kontinuirane stimulacije mitohondrijske aktivnosti kako bismo vidjeli utiče li to na simptome neurodegenerativnih bolesti i, u konačnici, da li odlaže neuronski gubitak ili ga čak sprečava ako se mitohondrijska aktivnost obnovi”, zaključuje neuronaučnik Luiđi Belocio iz INSERM-a.

Cjelokupno istraživanje objavljeno je u prestižnom časopisu Nature Neuroscience.