ISTINA O DORUČKU

Da li preskakanje doručka dovodi do gojaznosti? Naučnici raskrinkavaju mitove o ‘najvažnijem obroku’

Da li preskakanje doručka dovodi do gojaznosti? Naučnici raskrinkavaju mitove o ‘najvažnijem obroku’

prije 13 sati
Da li preskakanje doručka dovodi do gojaznosti? Naučnici raskrinkavaju mitove o ‘najvažnijem obroku’
Podijeli vijest

Uz izreke poput “mrkva popravlja vid”, jedna od najčešćih mudrosti je da je doručak najvažniji obrok u danu. Međutim, koliko je to tačno i da li preskakanje jutarnjeg obroka zaista vodi ka debljanju?

Navike i statistike

Oko tri četvrtine Amerikanaca redovno doručkuje, dok u Velikoj Britaniji taj procenat kod odraslih doseže 94, a kod adolescenata 77. švicarska studija pokazala je da samo dvije trećine odraslih tamo redovno konzumira ovaj obrok. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” iz 2019. godine, svakodnevno je doručkovalo 83,8 odsto stanovništva, dok je istraživanje iz 2022. među učenicima pokazalo da taj procenat pada na 65,1.

Kada smo u žurbi, doručak je često prva žrtva. Međutim, objašnjenje zašto bi trebao biti važan leži u samom nazivu: on služi da prekine noćni post. “Tijelo koristi mnogo energetskih rezervi za rast i obnavljanje tokom noći”, objašnjava dijetetičarka Sara Elder. “Uravnotežen doručak pomaže u povećanju naše energije, kao i korištenju proteina i kalcijuma tokom noći”.

Veza sa gojaznošću

Najistraživaniji aspekt doručka je njegova veza sa gojaznošću. Američka studija koja je pratila 50 hiljada ljudi tokom sedam godina pokazala je da su oni koji su doručak učinili najvećim obrokom imali veću šansu za nižim indeksom tjelesne mase. Istraživači tvrde da doručak povećava sitost, smanjuje dnevni unos kalorija i poboljšava kvalitet ishrane.

Međutim, nije jasno da li je doručak uzrok ili su ljudi koji ga preskaču jednostavno skloniji gojaznosti. Studija sa 52 gojazne žene pokazala je da nije sam doručak uzrokovao gubitak težine, već promjena uobičajene rutine. Žene koje su prije studije doručkovale izgubile su više kilograma kada su prestale, i obrnuto.

Aleksandra Džonston, profesorka istraživanja apetita na Univerzitetu u Aberdinu, smatra da veza može biti posljedica činjenice da oni koji doručkuju češće imaju druge zdrave navike. Pregled 45 studija iz 2020. godine ipak je potvrdio da preskakanje doručka povećava rizik od gojaznosti, što vrijedi i za djecu.

Vrijeme je ključno

Popularnost intermitentnog posta, koji podrazumijeva gladovanje preko noći i dijela dana, otvara pitanje važnosti vremena jela. Jedna pilot studija iz 2018. otkrila je da povremeni post poboljšava kontrolu šećera u krvi i snižava krvni pritisak. Međutim, mali obim studije zahtijeva dalja istraživanja.

Fredrik Karpe, profesor metaboličke medicine u Oxfordu, naglašava da je doručak ključan za pokretanje metabolizma. “Da bi druga tkiva dobro reagovala na unos hrane, potreban vam je početni okidač. Doručak je ključan da bi se to dogodilo”, kaže Karpe. Randomizirano kontrolirano ispitivanje pokazalo je da preskakanje doručka remeti cirkadijalne ritmove i dovodi do većih skokova glukoze u krvi.

Kortni Piterson, autorica studije o postu, ističe da je važno razlikovati one koji preskaču doručak i večeraju normalno od onih koji večeraju kasno. “Za one koji večeraju kasnije, rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti raste. Iako se čini da je doručak najvažniji, to bi zapravo mogla biti večera”, kaže Piterson.

Širi zdravstveni uticaj

Utvrđeno je da doručak utiče na više od tjelesne težine. Preskakanje je povezano sa 27 odsto većim rizikom od srčanih oboljenja i oko 20 odsto većim rizikom od dijabetesa tipa 2. To može biti zbog utjecaja na kontrolu glukoze, lipida i nivoa insulina.

Doručak je također povezan sa poboljšanom koncentracijom i funkcijom pamćenja. Iako nema konsenzusa o najzdravijoj vrsti doručka, istraživanja sugerišu da je doručak bogat proteinima posebno efikasan u smanjenju gladovanja kasnije tokom dana. Studija iz 2022. godine pokazala je da mladi koji doručkuju kod kuće imaju manje psihosocijalnih problema od onih koji to rade van kuće, vjerovatno zbog društvenog konteksta i hranljivijeg obroka.

Na kraju, ključ je u slušanju vlastitog tijela. “Doručak je najvažniji za ljude koji su gladni kada se probude”, zaključuje Džonston. Konsenzus naučnika je da je važnije održavati redovite i uravnotežene obroke tokom cijelog dana, nego se fokusirati isključivo na jedan.

   Tagovi