Crni dan na cestama BiH: Pet života izgubljeno u jednom danu

Tokom jučerašnjeg dana, na cestama u Bosni i Hercegovini dogodile su se tri teške saobraćajne nesreće u kojima je, nažalost, život izgubilo pet osoba.

U saobraćajnoj nesreći kod Hadžića poginuo je 19-godišnji Harun Zahirović iz Hadžića. Nesreća, u kojoj su učestvovala dva motocikla, dogodila se u 12:40 sati u mjestu Osenik.

U saobraćajnoj nesreći kod Prnjavora poginuli su narodni poslanik Srđan Todorović, te njegova supruga i dijete. Nesreća se dogodila na autoputu ”9. januar” u mjestu Puraći oko 12.50 sati. Todorović je upravljao vozilom marke Volvo kojim je udario u zadnji dio prikolice parkiranog teretnog vozila marke “Man”.

Ramo Smajić je mladić koji je poginuo sinoć u stravičnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Kosova, na području općine Maglaj. Nesreća se dogodila sinoć, u 21:15 sati na putu M-17. U ovoj nesreći učestvovalo je putničko motorno vozilo marke Mercedes kojim je upravljala osoba inicijala A.S. (2005.) iz Maglaja i motociklista Ramo Smajić.

Novi zakon

Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prošle sedmice usvojili su Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH koji se odnosi na jasnije definiranje i oštrije kažnjavanje bahate vožnje.

Predlagači izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH bili su poslanici Saša Magazinović i Jasmin Imamović.

Iz Kluba poslanika SDP-a BiH navedeno je da su uz pomoć kolega poslanika, stručnjaka iz pravosuđa, sudskih vještaka i eksperata iz oblasti prometa kreirali zakonsko rješenje čiji je cilj dati alat policiji i pravosuđu kako bi prevenirali tragedije u prometu kojima prečesto svjedočimo i sve učesnike u prometu učinili odgovornijim.

Ključni segmenti zakona:

• Popravak definicija nekih pojmova kako bi se izbjegle manipulacije na sudovima.

• Definiranje obijesne, odnosno bahate vožnje kao postupanja vozača u gruboj suprotnosti sa pravilima prometa.

• Posebno se precizira prolazak dva i više puta kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnja u naselju brzinom iznad 40 km/h, a van naselja 60 km/h iznad ograničenja, preticanje kolone preko pune linije, vožnja u alkoholiziranom stanju (1,5 g/kg) i pod utjecajem psihoaktivnih supstanci.

Predviđene sankcije:

• Kazna od 2.000 do 3.000 KM, šest mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i dva kaznena boda za bahatu vožnju.

• Ako je bahatom vožnjom izazvana saobraćajna nesreća, definirana je kazna od 3.000 do 5.000 KM, devet mjeseci oduzimanja vozačke dozvole i četiri kaznena boda.

• Kazna od 200 do 400 KM za korištenje mobitela u vožnji, nevezivanje pojasa i korištenje uređaja za ometanje radara. Ako je korištenje mobitela uzrok saobraćajne nesreće, predložena je kazna od 400 do 2.000 KM, oduzimanje vozačke dozvole od jednog mjeseca do šest mjeseci i dva kaznena boda.

Statistički podaci

Tokom protekle 2024. godine na cestama u BiH dogodilo se ukupno 35.854 saobraćajnih nesreća. Od toga, 8.007 saobraćajnih nesreća bilo je sa poginulim i povrijeđenim osobama, a 27.847 nezgoda sa materijalnom štetom, navodi se u godišnjem izvještaju Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK).

U saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini život su izgubile 222 osobe, 1.842 zadobilo je teže tjelesne povrede, dok je 9.458 osoba pretrpjelo lakše tjelesne povrede.

Tokom protekle 2024. godine registrovano je 706 nezgoda više u odnosu na 2023. godinu, što izraženo u postotcima prikazuje povećanje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda za 2,01 posto. Broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim osobama povećan je za 342 nezgoda ili 4,46 posto. Kada su u pitanju saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom u protekloj godini registrovano je 359 nezgoda više u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1,31 posto.

Komentar vještaka

Stalni sudski vještak iz oblasti saobraćajne struke Ševal Kovačević kazao je da se ne može reći da ne treba neke stvari popravljati na određenim mjestima, a kad je riječ o Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH.

“Na primjer, kada je riječ o pojedinim kvotama prekoračenja brzine, ulasku na crveno svjetlo, ulasku preko željezničke pruge u vrijeme kada su rampe spuštene ili sličnim situacijama. Ali jedna je činjenica važna: treba uzeti u obzir da trenutno imamo mnoštvo nenaplaćenih kazni. Tu leži pravi problem, tu treba mijenjati propise. Prije svega, potrebno je popraviti zakon o krivičnom postupku, krivični zakon i pojedine odredbe. Ali najviše zakon o izvršnom postupku, izvršenje krivičnih sankcija, zakon o prekršajima, da bi se konačno stalo u kraj takvim osobama. Jer, možemo mi do u nedogled povećavati kazne, ali to neće imati puno efekta”, smatra Kovačević.

Dodaje da povratnici u prekršajima često čak i ne koriste svoja vozila, te voze bez dozvole i slično.

“Potrebno je efikasno oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima, prekršajima, narušavanjem carina, korištenjem vozila i drugim slučajevima. Tu se mora djelovati. Vozila treba efikasno oduzimati. Ako su ispravna, a osoba odbija da plati kaznu, treba ih dati na javnu dražbu, Crvenom krstu, obrazovnim ustanovama i slično. Neispravna vozila treba isjeći i baciti u staro željezo jer trenutno imamo ljude koji bukvalno imaju stotine hiljada maraka kazni. E sada, kakvog ima smisla povećavati kazne u nedogled?”, pita se Kovačević.

On slikovito pojašnjava da oni koji su pošteni, ako prekorače dozvoljenu brzinu, gledaju odmah da plate kaznu, a kako bi iskoristili onih 50 posto popusta.

“Oni koji neće da plate, neće platiti ni deset maraka. Tu treba tražiti rješenje. Nama su najveći problem povratnici u činjenju prekršaja, kao i oni koji koriste neregistrovana vozila, vozila na tuđe ime i slično. Nisam za to da se nasumično povećavaju kazne, da idu u nedogled, posebno za brzinu ili preticanje na nepreglednim mjestima, gdje je jedini prekršaj to što je prešao punu liniju. Za to se trenutno odmah ide na oduzimanje vozila. Prelazak vozilom preko pune linije jeste kršenje oznake na kolovozu, ali to je kao da se ne poštuje saobraćajna signalizacija. Tu treba razgraničiti mnoge stvari. Pitanje je: da li su baš sva ta preticanja preko pune linije dovoljna osnova i za oduzimanje vozačke dozvole i za izricanje velikih kazni?”, zapitao se Kovačević.

Smatra da struka mora dati jasnu podlogu, ali istovremeno treba voditi računa o načinu sprovođenja tih propisa jer ako budemo donosili nove propise, a istovremeno gomilali neplaćene kazne, onda time samo štetimo društvu.

“Šta imamo mi iz posljednjih 25 do 30 godina od rata? Vozila su odlagana na različita odlagališta, i danas iz tih vozila raste trava, a država plaća ležarinu, a nije bila sposobna da kroz izmjene propisa omogući njihovu prodaju putem javne dražbe, kažnjavanje i slične mehanizme”, decidan je Kovačević.