Ključnim političkim uspjehom u protekloj godini, Dragan Čović smatra očuvanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

“U više navrata tokom posljednjih 12 mjeseci svjedočili smo teškim riječima, prijetnjama i pokušajima rušenja vlasti koji bi, da su se ostvarili, doveli do znatno većih problema od onih s kojima smo se ionako suočavali. Istovremeno, postigli smo značajan uspjeh u objašnjavanju važnosti očuvanja dejtonskog okvira te u sticanju razumijevanja zemalja članica Evropske unije, ali i partnera širom svijeta, o sistemskoj opstrukciji hrvatskih prava koja se kontinuirano ponavlja kroz izborne cikluse. Naravno, najveća propuštena prilika ogleda se u činjenici da, uprkos velikom trudu, ipak nismo uspjeli doći do otvaranja pregovaračkog procesa s Evropskom unijom, što pripisujemo nestabilnosti unutrašnjeg dijaloga i hroničnom pribjegavanju alibi-politici. Prije svega mislim na neusvajanje potrebnih evropskih zakona, oko kojih smo uložili izuzetan napor i veći dio godine, nadajući se da će svi partneri prepoznati važnost njihovog usvajanja. Ipak, iz ove godine izlazimo s tri jasne poruke – BiH će očuvati stabilnost, ostvariti evropsku budućnost i temeljiti oboje na dejtonskom načelu konstitutivnosti”, izjavio je Čović.

Čović je naglasio da je administracija Sjedinjenih Američkih Država, pod vođstvom predsjednika Donalda Trumpa, značajno izmijenila svoj pristup prema Bosni i Hercegovini. Iako su osnovni ciljevi ostali nepromijenjeni, primjetan je poboljšan i pragmatičniji pristup koji ističe važnost samostalne saradnje i učešća tri konstitutivna naroda u pronalaženju novih rješenja, bez prisile međunarodnih faktora.

“Kada je riječ o našim prioritetima, rekao bih da su danas u velikoj mjeri usklađeni. Mir, stabilnost, teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter ciljevi su kojima smo duboko posvećeni, uz učešće američkih predstavnika, ali ne nužno u političkom, već u ekonomskom smislu. Upravo je takav kapital danas poželjan u BiH i nastavljamo intenzivno raditi s predstavnicima američke administracije kako bismo osigurali ambijent koji će omogućiti daljnja američka ulaganja u našu zemlju”, rekao je Čović.

On je izrazio nadu da će Južna interkonekcija biti pozitivan primjer i da je BiH blizu realizacije najvećeg savremenog energetskog projekta. Prema njegovim riječima, Južna plinska interkonekcija predstavlja povezivanje sa svim centrima u BiH kroz novi pravac snabdijevanja, a u širem smislu, energetsku diverzifikaciju i dugoročnu stabilnost zemlje.

“Ulazak američkih partnera u ovaj projekat predstavlja novi trenutak koji obećava realnu i nesmetanu izgradnju plinovoda, ali i eliminaciju BH-Gasa kao nametnute kompanije koja, osim što ne zapošljava nijednog predstavnika hrvatskog naroda, ne posjeduje ni stručne kvalifikacije, kapacitete, znanje niti potencijale za provođenje ovako ozbiljnog projekta. Hoće li neko pokušati ugroziti realizaciju Južne plinske interkonekcije, ne mogu sa sigurnošću reći. Međutim, ono što mogu jasno poručiti jeste da to neće biti hrvatska strana. Kao i do sada, nastavljamo predanu i aktivnu saradnju kako bi Južna plinska interkonekcija bila izgrađena u što kraćem roku i da je vode stručne osobe koje će, pored profesionalnih kvalifikacija, predstavljati i nacionalni, odnosno konstitutivni element”, smatra Čović.

Čović je zaključio da se međusobnim poštivanjem prava konstitutivnih naroda i dogovora može doći do dugoročnih kompromisa.