Cijene nafte poskočile su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 75 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od eskalacije iransko-izraelskog sukoba i potencijalne blokade isporuka kroz Hormuški tjesnac.

---

Porast cijena i ključne lokacije

Na londonskom tržištu, cijena barela je poslijepodne bila viša za 2,03 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 75,26 dolara. Na američkom tržištu, barelom se trgovalo po 1,82 dolara višoj cijeni, dostižući 73,59 dolara.

Tržišta nafte pozorno prate iransko-izraelski sukob, strahujući od blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji dnevno prolazi između 18 i 19 miliona barela nafte i naftnih proizvoda.

Izrael je krajem prošle sedmice napao iranska nuklearna postrojenja, ciljajući i nuklearne fizičare i vojne zapovjednike. Iran je uzvratio napadima balističkim projektilima na vojne mete u Izraelu. Tokom vikenda, izraelske snage napale su i veliko plinsko polje u Iranu, zbog čega je Teheran obustavio proizvodnju na dijelovima polja Južni Pars, koje dijeli s Katarom. Meta izraelskog napada bilo je i naftno skladište Shahran.

---

Rizici za transport nafte i globalne posljedice

Iako pošiljke s naftom i dalje prolaze Hormuškim tjesnacem, nervozu na tržištu izazvao je sudar dva naftna tankera u blizini tjesnaca, gdje su znatno pojačane elektroničke smetnje. Izbio je požar, naglašavajući rizike za kompanije koje prevoze naftu i gorivo.

Iran proizvodi oko 3,3 miliona barela nafte dnevno te još 1,3 miliona barela kondenzata i drugih tekućih ugljikovodika, što odgovara oko 4,5 posto svjetske opskrbe. U proteklim mjesecima, iranski izvoz je dosegnuo najvišu razinu od 2018. godine, potaknut snažnom kineskom potražnjom. Čak 90 posto iranskih pošiljki nafte otprema se s otoka Harka u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva.

Ole Hansen iz Saxo banke objašnjava da bi zatvaranjem Hormuškog tjesnaca Iran ostao bez prihoda, dok bi SAD mogao očekivati više cijene benzina, što bi značilo i višu inflaciju.

---

OPEC+ i stabilizacija tržišta

Značajniji rast cijena u utorak je zakočila izjava potpredsjednika ruske vlade Aleksandra Novaka da su Organizacija zemalja-proizvođača nafte (OPEC) i njezini saveznici (grupa OPEC+) spremni “brzo reagovati” i pojačati opskrbu u slučaju poremećaja koje bi mogao izazvati iransko-izraelski rat.

“Članice grupe OPEC+ u stalnom su kontaktu, prate situaciju na tržištu i spremne su prilagodljivo i brzo reagovati na bilo kakve promjene tržišnih uvjeta”, naglasio je Novak.

OPEC je u mjesečnom izvještaju objavljenom u ponedjeljak potvrdio prognoze rasta svjetske potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini, unatoč trgovinskim napetostima.

“Svjetsko gospodarstvo do sada je nadmašilo očekivanja u prvoj polovini 2025.”, ustvrdila je grupa, dodajući da bi ta “snažna osnova” trebala osigurati potporu i dovoljan zamah i za drugu polovinu godine. “No, trend rasta trebao bi blago usporiti na tromjesečnoj osnovi”, napomenuli su u izvještaju koje ne spominje izraelsko-iranski rat.

OPEC je odvojeno objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica pojeftinio 19 centi, na 73,15 dolara.