Cijene hrane u Evropi: Švicarska najskuplja, Sjeverna Makedonija najjeftinija
Podijeli vijest
Evropski šok cijena i regionalne razlike
Hrana predstavlja jedan od najznačajnijih izdataka za domaćinstva širom Evrope, sa prosječnim udjelom od 11,9% u ukupnoj potrošnji unutar Evropske unije. Međutim, ovaj procenat dramatično varira, dosežući i do 20% u zemljama poput Rumunije. Podaci Eurostata za 2024. godinu pružaju jasan uvid u ovu nejednakost, koristeći indeks cijena hrane gdje prosjek EU iznosi 100 eura.
Prema tim podacima, Sjeverna Makedonija se ističe kao zemlja sa najnižim cijenama, gdje standardna korpa hrane košta 73 eura, što je 27% ispod unijskog prosjeka. Suprotno tome, Švicarska drži titulu najskuplje destinacije sa cijenama koje su 61,1% iznad prosjeka, odnosno 161,1 euro za istu robu. Zanimljivo je da se među prvih pet najskupljih zemalja nalaze tri koje nisu članice EU: pored Švicarske, to su Island i Norveška, članice Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA).
Uzroci nejednakosti i uticaj na domaćinstva
Stručnjaci ističu više faktora koji stoje iza ovih regionalnih razlika. Kao kĺjučni razlog navode se razlike u prihodima i platama. “Najvažniji razlog su razlike u prihodima i platama”, izjavio je za Euronews Business Alan Matthews, profesor sa Trinity Collegea u Dublinu. Zemlje sa višim prosječnim primanjima, poput Danske i Švicarske, imaju i veće troškove rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji, što se direktno odražava na konačnu cijenu za potrošača.
Pored toga, na cijene utiču i strukturni faktori poput troškova proizvodnje, integracije lanca snabdijevanja te izloženosti globalnim šokovima. “Manje i visoko otvorene ekonomije – često s valutama podložnim oštrijim fluktuacijama – iskusile su jači prenos rastućih troškova energije i poljoprivrednih inputa tokom pandemije i sukoba između Rusije i Ukrajine”, rekla je za Euronews Ilaria Benedetti, vanredna profesorica sa Univerziteta Tuscia. Takve razlike imaju direktne implikacije na sigurnost hrane, posebno za domaćinstva sa nižim prihodima u regionima centralne i istočne Evrope, koja i pored nižih nominalnih cijena izdvajaju znatno veći dio budžeta za prehranu.
U Bosni i Hercegovini, standardna korpa hrane košta 82,5 eura, što je značajno ispod evropskog prosjeka. Ipak, važno je napomenuti da indeks cijena ne uzima u obzir raspoloživi prihod stanovništva, te stvarna pristupačnost hrane može biti drugačija. Poređenja radi, u susjednoj Srbiji cijena iznosi 95,7 eura, dok je u Hrvatskoj, kao članici EU, taj iznos nešto viši.
