Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) na snazi su već sedam dana, a iako se zasad ne osjete direktne posljedice, stručnjaci upozoravaju da bi one mogle posredno uticati i na region – posebno na Bosnu i Hercegovinu, čiju četvrtinu tržišta pokriva upravo NIS.

Bivša ministrica energetike Srbije Zorana Mihajlović izjavila je za Euronews da 25 posto naftnog tržišta BiH opskrbljuje NIS, dok nadležni ministri u BiH zasad šute. Naftaši iz oba entiteta kratko poručuju da je tržište stabilno, ali i priznaju da zavisnost od Srbije postoji.

“To ne može da se ne odrazi na region, to je apsolutno nemoguće. NIS je jedna velika kompanija. Bosansko tržište 25% tržišta dobija od NIS-a,” rekla je Mihajlović.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da sistemskih rizika za domaće tržište nema, već eventualno pojedinačnih.

“To nije toliko značajan udio na našem tržištu koji bi napravio veće sistemske poremećaje,” izjavio je Čavalić.

Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar nedavno je podsjetio da se „iz rafinerije u Pančevu snabdijeva 20 posto tržišta derivata u BiH“, ali i dodao da se uskoro očekuje završetak modernizacije rafinerije u Rijeci.

“Završetkom modernizacije mogli bismo pomoći BiH, a djelimično i Srbiji,” kazao je Šušnjar za HRT.

Indirektne posljedice osjetit će i Crna Gora, smatra finansijski konsultant iz Podgorice Stefan Gajević.

“Direktne posljedice po Crnu Goru neće biti izražene kao u Srbiji. Ali indirektne hoće – kroz rast cijena naftnih derivata u Srbiji povećat će se cijena roba u Srbiji, a mi 54% roba uvozimo iz Srbije,” objasnio je Gajević.

Predsjednik Srbije poručio je da sankcije NIS-u neće ostaviti građane bez nafte, nakon sastanka s predsjednikom Upravnog odbora Gaspromnjefta Aleksandrom Djukovim.

Najveći udar trenutno trpi hrvatski Janaf, čija saradnja s NIS-om čini 40 posto poslovanja. Procjenjuje se da bi do kraja godine prihod Janafa mogao biti smanjen za 18 miliona dolara. Uz to, pojavljuju se problemi s Mađarskom zbog povećanih isporuka nafte prema Srbiji.

“Imamo nesporazum s Mađarima kojima prijeti zaustavljanje dotoka ruskog naftovoda, pa traže niže cijene za nižu tarifu, a to nije ostvarivo,” izjavio je bivši hrvatski ministar privrede Davor Štern.

Mađarski šef diplomatije Peter Szijjarto spomenuo je mogućnost obustave rada rafinerije u Pančevu u kontekstu rasprava o zatvaranju naftovoda „Družba“, ali analitičari smatraju da regionalna nestašica goriva ipak nije izgledna.

Zorana Mihajlović vjeruje da rješenje leži u smanjenju ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije, što bi, kako objašnjava, moglo biti ostvareno ako bi Srbija privremeno preuzela dodatnih 11 posto akcija kompanije.