Budućnost ukrajinske vojske nakon rata: Snaga i izazovi

Po okončanju rata sa Rusijom, Ukrajina će raspolagati brojnom i iskusnom vojskom, nadmašujući vojne snage evropskih država koje su je podržavale tokom sukoba.

Pitanje da li će ova vojska biti sposobna da se dugoročno nosi sa ruskim planovima, u okviru potencijalnog mirovnog sporazuma, od suštinskog je značaja za cijeli evropski kontinent, koji sada Ukrajinu vidi kao zaštitu od ambicija Moskve.

Finansijski i ljudski izazovi

Obezbjeđivanje finansijskih sredstava i ljudstva za održavanje vojske od 800.000 vojnika, uz ogromnu količinu opreme i istovremeni razvoj novih kapaciteta, predstavljaće jedan od najkompleksnijih poslijeratnih zadataka za ukrajinsku vladu, kako prenosi Wall Street Journal.

Kako bi se spriječila nadolazeća finansijska kriza u Kijevu i omogućilo ukrajinskoj vojsci da nastavi sa borbom, lideri Evropske unije su nedavno odobrili zajam od 90 milijardi eura.

Međutim, dugoročno finansiranje ostaje veliki problem. Ukrajina trenutno izdvaja oko 30% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, dok je u Rusiji taj procenat 7,3%. Poređenja radi, ukupna pomoć koju su evropske zemlje, Sjedinjene Američke Države i drugi saveznici pružili ukrajinskoj vojsci i javnim službama iznosila je oko 350 milijardi dolara, prema podacima Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju.

S obzirom na to da su Sjedinjene Američke Države već obustavile finansiranje, postavlja se pitanje da li će evropske zemlje biti spremne da nastave sa velikodušnim finansiranjem Kijeva nakon završetka rata.

Predsjednik Volodymyr Zelenskyy insistira na zadržavanju 800.000 aktivnih vojnika, odbijajući ruske zahtjeve za smanjenjem na 600.000. Iako su se evropski lideri složili sa ovom brojkom i obećali da će je finansirati, analitičari upozoravaju da je takav pristup neodrživ. Tako velika vojska ne samo da je skupa, već bi i povukla veliki broj ljudi iz privrede zemlje koja se suočava sa demografskim padom.

“Ukrajina bi trebala ciljati na 300.000 do 500.000 vojnika, a ostatak održavati kao pričuvu”, smatra Mikola Bielieskov, istraživač sa ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije, podsjećajući da je vojska prije invazije imala manje od 300.000 pripadnika, što se pokazalo nedovoljnim.

Buduća strategija ukrajinske vojske

Stručnjaci se slažu da će se buduća ukrajinska vojska morati oslanjati na isplativija rješenja.

“Ukrajinska vojska morat će se temeljiti na sposobnostima koje su isplativije, poput dronova, mina i mobilizacije temeljene na rezervama”, izjavio je Michael Kofman, vojni stručnjak iz Carnegie Endowment for International Peace. Dodao je da “veliki i skupi elementi poput zrakoplova mogu lako potrošiti velik dio ukrajinskog obrambenog proračuna”.

Ovaj zaokret prema tehnologiji je već primjetan. Ministarstvo odbrane je u martu objavilo planove za povećanje upotrebe bespilotnih kopnenih vozila, poput dronova za evakuaciju, na 80% svojih mehanizovanih brigada.

“Buduće oružane snage Ukrajine trebale bi se graditi na jednom temeljnom principu: ne bi se trebali boriti ljudi, već dronovi”, izjavila je Halyna Yanchenko, poslanica koja vodi parlamentarnu radnu grupu za odbrambene investicije. Bivši ministar odbrane Andriy Zagorodnyuk se slaže, tvrdeći da će širenje dronova i projektila postepeno istisnuti ljude sa bojišta.

U takvom scenariju, Ukrajina vjerovatno neće gomilati skupe tenkove, a čini se da je Kijev već odustao od ranijeg plana za proizvodnju 200 njemačkih tenkova Panther.

Kako bi smanjila zavisnost o stranim dobavljačima, Ukrajina želi postati samodostatna u proizvodnji oružja. Vlada je u oktobru objavila da je preko 40% oružja na borbama domaće proizvodnje, sa ciljem da se taj udio do kraja ove godine (2025.) poveća na polovinu.

Gotovo svi ukrajinski oficiri i spoljni analitičari se slažu da protuzračna odbrana i dalekometni projektili moraju biti glavni prioriteti. “Kad bih morao izdvojiti jedno područje, vjerojatno bih se usredotočio na protuzračnu odbranu, jer svi vidimo što se trenutno događa s neprijateljskim udarima duboko unutar naše zemlje”, izjavio je potpukovnik Serhii Kostyshyn, zamjenik komandanta 72. brigade.

Ministarstvo odbrane planira postaviti najmanje 29 dodatnih radarskih stanica kako bi stvorilo jedinstvenu mrežu proturaketne odbrane.

Ipak, najveća diskusija se vodi oko borbenih aviona. Zelenski je nedavno potpisao memorandume o razumijevanju sa Švedskom i Francuskom za kupovinu do 250 borbenih aviona Gripen i Rafale.

Time bi, uz postojeće zrakoplove, Ukrajina imala zračnu flotu veličine britanske i francuske zajedno. Međutim, borbeni avioni su izuzetno skupi za kupnju i održavanje.

Primjerice, Kolumbija je nedavno objavila da će potrošiti 3,6 milijardi dolara na samo 17 Gripena. Ipak, Zagorodnyuk, sada predsjednik think tanka Ukrajinski centar za odbrambene strategije, upozorava da se zrakoplove ne smije otpisati. “Ako to nemate, riskirate da vaš neprijatelj može zauzeti nebo i uspostaviti prozore zračne nadmoći”, rekao je.