Bubić podnio žalbu Sudu BiH zbog odluke CIK-a o prestanku mandata Dodiku

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, podnio je danas u ime pravnog tima, kao njegov punomoćnik, žalbu Sudu Bosne i Hercegovine protiv odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH od 6. augusta 2025. godine o prestanku mandata predsjednika RS Milorada Dodika.

Advokat Bubić je naglasio da u ovom slučaju krivično pravo i odluka CIK-a služe kao instrumenti političkog pritiska.

„Birači nisu ovce, istina je u biračkoj kutiji, pa se postupci koji poništavaju volju građana, i ne podržavaju vladavini prava, trebaju napadati svim raspoloživim pravnim sredstvima.“

U žalbi je primarno osporena mogućnost retroaktivne primjene prestanka mandata, jer je u odluci naveden datum prestanka mandata 12. juni, dok je sama odluka donesena 6. augusta.

Priroda ustavnog mandata predsjednika Republike Srpske, odnosno ustavna aktivnost u periodu od 12. juna do 4. augusta, dana uručenja drugostepene presude (ukupno 52 dana), proizvela je niz pravnih posljedica u RS-u, posebno u pogledu opštih akata kao što su ukazi o proglašenju zakona i pojedinačni akti iz nadležnosti predsjednika.

Bubić ističe da je zanemarena izvršnost odluke krivičnog suda u korist pravosnažnosti, o čemu se ćuti u dispozitivu i obrazloženju odluke CIK-a.

Drugi žalbeni argument odnosi se na stalnog člana CIK-a Vanju Bjelicu Prutinu, koja je u parničnom sporu sa žaliteljem i stoga nije smjela učestvovati u radu CIK-a, jer je po zakonu trebala biti isključena.

„Razumno je zaključiti da zbog aktuelnog parničnog postupka postoji neprijateljsko raspoloženje imenovane prema žalitelju, pa je nejasno zašto se ovaj član CIK nije sam izuzeo od glasanja u smislu članova 35 i 36 Zakona o upravnom postupku BiH.“

Parnični postupak vodi se pred Osnovnim sudom u Sokocu, gdje je sud odbio tužbeni zahtjev Vanje Bjelice Prutine, ali je ona uložila žalbu.

Bubić navodi da je odnos člana CIK-a i žalitelja privatno-pravne prirode i da je parnični postupak direktno povezan sa izborima 2022. godine, posebno odlukom o ponovnom brojanju glasova za funkciju predsjednika RS, što je predstavljalo osnov za osporavanje žalbe.

U žalbi se također tvrdi da su postupci visokog predstavnika Christiana Schmidta i Tužilaštva BiH pristrasni i usmjereni protiv Dodika, koji ga ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika.

„Strani državljanin, de iure očigledno nelegitiman, nastupa lično i osvetnički prema žalitelju, zato što Ruska Federacija, a ni Republika Kina, kao stalne članice SB UN, ne priznaju da je legitiman visoki predstavnik u BiH.“

Bubić podsjeća da u krivičnom postupku sudija za prethodno saslušanje, koji je odlučivao o Dodiku kao srpskom članu Predsjedništva BiH, nije bio nepristrasan jer je ranije radio kao tužilac i zatražio krivični progon Dodika zbog navodnih najava rušenja institucija BiH.

U žalbi je naglašeno da prestanak mandata predsjednika RS prema osporenoj odluci nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske, koji propisuje da mandat prestaje jedino u slučaju ostavke ili opoziva.

„Krivično djelo se može izvršiti zloupotrebom ili prekoračenjem ovlaštenja, ali ne i vršenjem ustavnog ovlaštenja, što je zanemareno u ovom slučaju.“

Bubić zaključuje da se u ovom predmetu radi o političkom pritisku, ne poštivanju volje birača i vladavini prava, te da se takve odluke moraju osporavati pravnim sredstvima.