Broj crnih nosoroga raste, ali druge vrste sve ugroženije
Podijeli vijest
Najnoviji izvještaj Međunarodne fondacije za nosoroge donosi mješovite vijesti o stanju svjetskih populacija nosoroga. Broj crnih nosoroga, koji su kritično ugroženi, blago je porastao, dok se druge vrste suočavaju sa zabrinjavajućim padom broja jedinki.
Procjene pokazuju da je broj crnih nosoroga porastao sa 6.195 na 6.788. Nasuprot tome, broj bijelih nosoroga smanjen je sa 15.942 na 15.752. Obje vrste žive isključivo u Africi.
Veliki jednorogi nosorog, koji naseljava područja sjeverne Indije i Nepala, također bilježi blagi porast – sa 4.014 na 4.075 jedinki.
Međutim, situacija s javanskim nosorozima je alarmantna. Njihov broj se smanjio sa 76 na svega 50, a glavni uzrok je krivolov. Jedina poznata populacija ovih nosoroga živi u nacionalnom parku na ostrvu Java u Indoneziji.
Sumatranski nosorog i dalje ostaje među najugroženijima s procijenjenih 34 do 47 jedinki, što je broj sličan prethodnim procjenama.
Ukupna svjetska populacija svih nosoroga danas iznosi oko 26.700 jedinki.
“Postoji zabrinjavajući novi trend iz Južne Afrike, gdje prosječan broj jedinki u pojedinačnim populacijama pada ispod nivoa potrebnog za održivu populaciju”, upozorava Međunarodna fondacija za nosoroge.
Organizacija također upozorava na nove rute ilegalne trgovine rogovima, uključujući pravce iz Južne Afrike prema Mongoliji, kao i sve veću ulogu Katara kao tranzitnog centra za trgovinu rogovima nosoroga.
Kako bi spriječili dalji krivolov, jedna naučna grupa iz Južne Afrike pokrenula je inovativan projekat ubrizgavanja radioaktivnog materijala u rogove nosoroga. Eksperimenti su pokazali da se ti rogovi mogu detektovati čak i unutar velikih transportnih kontejnera.
“Dokazali smo, van naučne sumnje, da je proces potpuno siguran za životinju i efikasan u omogućavanju detekcije roga putem međunarodnih carinskih nuklearnih sigurnosnih sistema“, rekao je James Larkin, glavni naučni službenik u projektu Rhisotope.
Cilj ovog projekta je da se krivolovcima i krijumčarima maksimalno oteža krijumčarenje i prodaja nosorogovih rogova, a krajnji cilj – dugoročno očuvanje svih vrsta nosoroga – ostaje prioritet zaštitara širom svijeta.
