Britanski tinejdžeri, poput svojih vršnjaka širom svijeta, imaju konfliktan odnos sa društvenim mrežama. S jedne strane, svjesni su da im platforme mogu servirati “trulu” sadržinu koja ih drži zalijepljenim za telefone, dok velike tehnološke kompanije zarađuju. S druge strane, društvene mreže su im centralne u životu, a mnogi smatraju da vlada nema pravo da ih zabranjuje.

Velika Britanija, poput drugih zemalja u Evropi i šire, razmatra načine da ograniči korištenje društvenih mreža za maloljetnike, sve svjesnija rizika po djecu. Vlada je pokrenula javnu raspravu, koja traje do maja, pitajući “svakoga s mišljenjem” da da svoj doprinos.

Koristi i opasnosti scrollanja

Mladi u dobi od 16 do 18 godina u jednoj školi u južnom Londonu ističu da im Snapchat, Instagram i TikTok pomažu u druženju, stvaranju novih veza i učenju o svijetu. Međutim, prepoznaju i mane: platforme ih ponekad ostave nesretnima ili iscrpljenima, ranjivim na zlostavljanje i štetne sadržaje, a svjesni su da su aplikacije dizajnirane da ih drže u beskrajnom scrollanju.

“Tokom ljeta, provodila bih oko osam sati dnevno samo na TikToku”, priznaje 17-godišnja Awand Khdir, dodajući da je na toj platformi malo šta drugo i mogla raditi osim scrollanja. “Sada je to više kao tri ili četiri sata. I dalje nije dobro.”

“Doom scrolling je problem sam po sebi, ali… sadržaj koji ponekad vidite, posebno na TikToku, ima puno sumnjivih stvari”, kaže Khdir.

Zaštitni mehanizmi i njihovo zaobilaženje

TikTok, Instagram i Snapchat ističu sigurnosne, privatne i zaštitne funkcije koje nude tinejdžerskim korisnicima. Snapchat ima zaštitu specifičnu za dob za osobe od 13 do 17 godina, uključujući privatne naloge po defaultu i bez pristupa javnim profilima za mlađe tinejdžere. Instagram nudi kontrolu osjetljivog sadržaja za tinejdžerske naloge i alate za nadzor roditeljima. TikTok automatski postavlja dnevno ograničenje ekranskog vremena od 60 minuta za tinejdžerske naloge.

Ipak, mladi ljudi koje je intervjuisao Reuters kažu da su uspjeli zaobići kontrole. Iako mnogi roditelji i političari podržavaju zabranu, neki psiholozi i istraživači tvrde da nema dokaza da bi ona funkcionisala.

“Onlajn svijet, kao i offlajn svijet, je vrlo kompleksan i njegovi uticaji će biti vrlo dinamični”, ističe istraživačka profesorica Amy Orben sa Univerziteta u Cambridgeu, dodajući da uticaj društvenih mreža daleko od toga da je ujednačen.

Unatoč poznavanju rizika, učenici su uglavnom protiv zabrane. “Čak i ako se djeca zabrane… otići će na dark web ili koristiti virtualnu privatnu mrežu”, kaže 17-godišnja Leah Osando.

Eksperti upozoravaju da bi pritisak trebao biti stavljen na kompanije društvenih mreža da izgrade sigurnije platforme, jer algoritamski vođeni feedovi postaju sve zarazniji. “Ovo su komercijalne platforme”, kaže profesorica Orben. “Dizajnirane su da zarobe pažnju, i… mladi ljudi sve više govore da se bore da se odvoje.”