Britanske oružane snage provele su operaciju praćenja tri ruske podmornice u britanskim vodama koja je trajala cijeli mjesec, potvrdio je 9. marta ministar odbrane John Healey. Healey je naveo da su u pitanju bila napadačka podmornica klase Akula i dvije špijunske podmornice, pri čemu su dva tajnovita broda, poznata kao “klasa Gugi”, provela vrijeme iznad “kritične infrastrukture relevantne za nas i naše saveznike”.

Ministar je dodao da “nema dokaza da je došlo do ikakve štete” na britanskim kablovima i cijevima, ali da se bilo kakav pokušaj oštećenja ove infrastrukture neće tolerisati i da će imati “ozbiljne posljedice”. Ove operacije dogodile su se uslom visokih tenzija između Rusije i Ujedinjenog Kraljevstva, budući da su britanske snage i izvođači aktivno uključeni u borbu protiv ruskih snaga u ukrajinskom ratištu.

Zabrinutost Zapada zbog ruske podmorničke flote

Kapaciteti ruske flote nuklearnih podmornica dugo su bili razlog za ozbiljnu zabrinutost među državama Zapadnog bloka. Načelnik britanske kraljevske mornarice, prvi pomorski lord general Gwyn Jenkins, upozorio je u decembru 2025. godine da članice NATO-a mogu uskoro izgubiti svoju prednost u Atlantskom oceanu kao rezultat značajnog jačanja ruskih pomorskih sposobnosti. Smatra se da su kapaciteti napadačke podmornice klase Yasen, mnogo sofisticiranijeg nasljednika klase Akula, primarni faktor koji izaziva takve zabrinutosti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je 24. jula 2025. godine da je dao upute za nastavak serijske proizvodnje ovih brodova, naglašavajući njihovu ulogu kao okosnicu pomorskih snaga opće namjene.

Problemi britanske podmorničke flote

Dok su i površinska i napadačka podmornička flota britanske kraljevske mornarice patile od izuzetno loših stopa operativnosti, ozbiljne zabrinutosti izražene su i u vezi s budućnošću podmorničkih sposobnosti zemlje. Napadačke nuklearne podmornice klase Astute, koje se trenutno proizvode po cijeni od otprilike dvije milijarde dolara po komadu, kritikovane su zbog velikog prekoračenja troškova, većih od očekivanih potreba za održavanjem i vrlo malog naoružanja od samo 38 ćelija za torpeda ili krstareće rakete.

Bivši direktor za nuklearnu politiku u Ministarstvu odbrane, kontraadmiral Philip Mathias, istaknuo je u decembru 2025. godine da flota pati od “šokantno niske” stope operativnosti, pri čemu su rezovi budžeta i “ogroman neuspjeh” u upravljanju ključnim kadrovima pogoršali problem.