Brazil mijenja kurs: Otvara se za pregovore Mercosur-Kina, a Peking traži dublje veze na Zapadnoj hemisferi

Brazil razmatra mogućnost pokretanja pregovora o djelimičnom trgovinskom sporazumu između bloka Mercosur i Kine, što bi predstavljalo značajan zaokret za najveću ekonomiju Latinske Amerike. Do sada je Brazil dugo stavljao veto na formalne pregovore sa Pekingom kako bi zaštitio domaće proizvođače od naleta kineskog uvoza, ali nova globalna dinamika mijenja stavove.

Novi globalni scenarij

Kako je Peking intenzivirao napore za produbljivanjem komercijalnih veza, a Washington uveo nove carinske barijere, vlada predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve preispituje dotadašnju politiku. Dvojica visokih brazilskih zvaničnika istakla su da se djelimični sporazum Mercosur-Kina sada smatra realnijim dugoročnim ishodom, potaknutim američkim carinama koje remete globalnu trgovinu i oblikuju nove saveze.

Zajedničko saopštenje objavljeno tokom posjete urugvajskog predsjednika Yamandúa Orsija Pekingu, gdje se sastao sa predsjednikom Xi Jinpingom, izražava nadu da će pregovori o slobodnoj trgovini između Kine i Mercosura početi “što je prije moguće”. “Moramo diverzifikovati naše partnere,” rekao je jedan od zvaničnika, koji je tražio anonimnost zbog osjetljivosti pregovora. “Kina ima prednost što možemo raditi na djelimičnom sporazumu, samo u nekim carinskim linijama,” dodao je.

Izazovi i prepreke na putu

Iako sveobuhvatni trgovinski pakt ostaje u dalekoj budućnosti, blok bi mogao napredovati u rješavanju necarinskih barijera poput uvoznih kvota, carinskih procedura te zdravstvenih i sigurnosnih propisa, što bi samo po sebi otvorilo značajne mogućnosti na kineskom tržištu. Međutim, svaki sporazum unutar Mercosura zahtijeva konsenzus svih članica, što predstavlja brojne izazove.

Paragvaj, jedan od samo 12 zemalja koje održavaju formalne diplomatske odnose sa Tajvanom, koji Kina smatra svojim teritorijem, komplikuje, ali ne isključuje nužno, mogućnost sporazuma sa Pekingom. Predsjednik Paragvaja Santiago Peña izjavio je da se ne protivi sporazumu Mercosur-Kina, pod uslovom da se poštuje pravo njegove zemlje na održavanje veza sa Tajpeom.

S druge strane, Argentina, pod predsjednikom Javierom Mileijem koji je prioritet dao jačanju veza sa SAD, također može otežati postizanje konsenzusa. Eksperti poput Ignacija Bartesaghija sa Katoličkog univerziteta u Urugvaju smatraju da bi Buenos Aires mogao biti nesklon podršci pregovorima koje vodi Kina, pogotovo ako bi to moglo potkopati Mileijeve napore da osigura američku podršku za ekonomske reforme.

“Ako je ovo pitanje diplomatskih gesta, čini se malo vjerovatnim da bi vlada podržala takav sporazum,” rekla je Florencia Rubiolo, direktorka argentinskog think tanka Insight 21. Ipak, Kina ostaje ključni kreditor i glavni kupac argentinskih poljoprivrednih izvoza, što čini ovu trgovinsku partiju izuzetno kompleksnom.