Bosnu i Hercegovinu godišnje napusti populacija srednje velikog grada

Svake godine Bosna i Hercegovina ostane bez stanovništva jednog prosječnog grada koji broji 25.000 ljudi, prema podacima o iseljavanju.

Ovakav zaključak proizilazi iz podataka navedenih u dokumentu “Okvir saradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za period 2026-2030”, koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

“BiH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom broja stanovnika, podstaknute niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranim iseljavanjem oko 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalifikovanih radnika. To povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti”

Prazna sela

Iz svih dijelova zemlje, naročito iz ruralnih područja, dolaze zabrinjavajući podaci o odlasku stanovništva. Primjera ima na pretek, a jedan od njih je selo Orahovljani u općini Mrkonjić Grad.

“Što se tiče Orahovljana, ako pogledamo nekoliko godina unazad, može se reći da je tu bio potpuno drugačiji život. Škola je bila puna učenika, čak su se održavale nastave u dvije smjene. Nakon osnovne škole djeca su odlazila u srednju školu, a autobusi su bili prepuni učenika. Vremenom se to promijenilo, počelo je intenzivno iseljavanje i odlazak u strane zemlje”

Najveći broj ljudi, prema njenim riječima, preselio se u Italiju i Austriju, dok neke porodice imaju članove u Sloveniji.

“Brojne kuće su sada prazne, a ovdje su ostali stariji ljudi, po jedna ili dvije osobe u domaćinstvu. Smatram da postoji više razloga za ovakvo stanje. Jedan od ključnih se odnosi na migraciju iz sela u grad, što je potpuno normalna pojava jer gradovi svakako pružaju više mogućnosti za život. Što se tiče odlaska u inostranstvo, ljudi odlaze zbog većih primanja i sigurnije egzistencije. Vjerujem da je sve to dovelo do masovnog odlaska mladih ljudi iz naše zemlje”

Historijski trend

Demograf Aleksandar Majić ističe da je ovo područje oduvijek bilo emigraciono područje.

“Sa prostora BiH, ako uzmemo u obzir i 19. vijek i 20. vijek, stanovništvo se iseljavalo. Imali smo, recimo, talas migracija i nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, ta emigracija je nastavljena i u drugoj polovini 20. vijeka. Međutim, visok prirodni priraštaj mogao je nadomjestiti taj demografski gubitak koji se odnosi na emigraciju stanovništva”

Rat devedesetih godina, kako dodaje, masovno je ubrzao proces iseljavanja, što je rezultiralo snažnim odlivom stanovništva koji se nastavio do danas.

“Ekonomska situacija i stanje u državi su se reflektovali na današnje migracije”

Nepotpuni podaci

Demograf naglašava da ne postoje precizni podaci o migracionom saldu vanjskih migracija, a nemamo ni tačne podatke o ukupnom broju stanovnika u BiH.

“Nemamo popis, posljednji je bio 2013. godine. U ovom popisnom krugu BiH nije popisala svoj broj stanovnika. Da je to urađeno, mi bismo tačno mogli da utvrdimo koliko smo stanovnika izgubili ‘zahvaljujući’ migracijama između dva popisa”

Stručnjaci upozoravaju da iseljavanje, radne migracije, starenje stanovništva i nizak natalitet doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema projekcijama, udio radno sposobnog stanovništva će se smanjiti sa 68 posto u 2020. godini na 58 posto do 2050. godine.