Zatvaranje Hormuškog tjesnaca i posljedični skok globalnih cijena nafte donijeli su finansijske bonanze Iranu, Omanu i Saudijskoj Arabiji, dok su druge države koje nemaju alternativne rute za transport izgubile milijarde dolara, pokazuje analiza.

Geografija određuje naftne sudbine

Iako je veći dio svijeta suočen sa skokom inflacije i ekonomskom štetom od rasta cijena energije, za bliskoistočne proizvođače nafte uticaj je ovisio o njihovoj geografiji. Iako Iran kontrolira tjesnac, Oman, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati ga mogu zaobići putem cjevovoda i luka. Nasuprot tome, nafta iz Iraka, Kuvajta i Katara ostala je zarobljena jer te zemlje nemaju alternativne rute do međunarodnih tržišta.

Predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je da će na Teheran sručiti “pakao” ukoliko do utorka ne postigne dogovor koji bi omogućio saobraćaj kroz Hormuški tjesnac. Iranski zvaničnik je, međutim, izjavio da Iran neće otvoriti tjesnac kao dio privremenog primirja, odbacujući Trumpove ultimatume.

Saudijska Arabija na dobitku, Irak u padu

Analiza podataka o izvozu za mart pokazuje da su procijenjene nominalne prihode od izvoza nafte Iraka i Kuvajta pale za oko tri četvrtine u odnosu na prošlu godinu. Suprotno tome, prihodi Irana porasli su za 37%, a Omana za 26%. Prihodi Saudijske Arabije od nafte povećali su se za 4,3%, dok su prihodi UAE pali za 2,6% jer je skok cijena nadoknadio manje količine.

Za Saudijsku Arabiju, više cijene znače povećane tantijeme i poreze od državnog naftnog giganta Aramco. Ovaj porast posebno je pozitivan za kraljevinu nakon velikih izdataka na projekte dizajnirane da diverzifikuju njen prihod od nafte, koji su doprinijeli budžetskom deficitu.

Među zaljevskim proizvođačima, prihodi Iraka pali su najviše – strmoglavivši se za 76% na 1,73 milijarde dolara. Kuvajt je sljedeći sa padom od 73% na 864 miliona dolara. Irak je vjerojatno pretrpio još veći pad u aprilu, jer su njegovi martovski prihodi bili poboljšani teretima koji su uspjeli isploviti u prvim danima sukoba.

Adriana Alvarado, potpredsjednica za suverene rejtinge u Morningstar DBRS, istaknula je da vlade Zaljeva imaju opcije za jačanje svojih finansija i da mogu ili koristiti fiskalne uštede ili ići na finansijska tržišta kako bi izdale dug. “Osim Bahreina, države Zaljeva imaju dovoljno fiskalnog prostora da se nose sa šokom, s državnim dugom na umjerenim nivou ispod 45% BDP-a”, dodala je.