Novi inflacijski val, potaknut klimatskim promjenama, zabrinjava centralne banke koje bi mogle zadržati visoke kamatne stope. Analitičari italijanske banke UniCredit ističu da bi El Niño mogao ponovo aktuelizovati koncept klimatske inflacije. Ovaj prirodni fenomen već je u istoriji ostavio dubok trag na poljoprivredu i globalnu opskrbu hranom. Jedan od najrazornijih El Niño događaja prije više od stoljeća izazvao je velike suše u Kini, Južnoj Africi, Brazilu, Egiptu i Indiji.

U kombinaciji s posljedicama kolonijalne politike, doveo je do gladi koja je odnijela milione života, uključujući više od šest miliona stanovnika Indije između 1876. i 1878. Najsnažniji El Niño ciklusi zabilježeni su 1981/82, 1996/97, 2015/16 i 2023/24. Najnovije prognoze NOAA upozoravaju da bi ciklus 2026/27 mogao biti još jači, povećavajući rizik od suša i poplava koje bi ugrozile prinose i globalne zalihe hrane.

Prema analitičarima Goldman Sachsa, snažan El Niño mogao bi podići svjetske cijene prehrambenih sirovina za 15,8 odsto. Posljedice bi se osjetile i u Evropi, gdje bi cijene hrane u eurozoni mogle porasti za oko 1,3 odsto. Goldman Sachs navodi da El Niño već pogađa poljoprivredu, posebno kroz sušniju monsunsku sezonu u Indiji. Pojedina područja dobila su tek četvrtinu uobičajene količine padavina, dok su dijelovi centralne Indije primili oko polovine očekivanih, što bi moglo utjecati na proizvodnju pšenice, riže i šećerne trske.

Suše u jugoistočnoj Aziji mogle bi ugroziti opskrbu palminim uljem, ključnim sastojkom mnogih prerađevina, dok bi proizvodnja kafe i kakaa također mogla biti ugrožena. Topliji i vlažniji uvjeti pogoduju širenju bolesti koje će utjecati na usjeve u narednim godinama. U Sjevernoj Americi El Niño najviše dolazi do izražaja zimi, dok se u Evropi njegovi efekti osjećaju uglavnom kroz promjene globalnih cijena, a ne direktnim vremenskim utjecajima.

Evropska centralna banka prije tri godine procijenila je da bi snažan El Niño mogao povećati cijene prehrambenih sirovina do devet odsto, pri čemu bi najveći udar pretrpjeli soja, kukuruz i riža. Koliko će se taj rast odraziti na maloprodajne cijene ovisit će o mjerama ublažavanja, državnim politikama, potražnji i trgovačkim maržama.

Šokovi cijena mogli bi dosegnuti između 10 i 50 odsto za ključne prehrambene sirovine, dok bi najugroženije kulture – riža, palmino ulje, šećer i kafa – mogle poskupjeti 50 do 100 odsto ili više, upozoravaju iz UniCredit. Prehrambeni sistem ulazi u drugu polovinu 2026. s određenim rezervama, ali uz vrlo malo prostora za grešku, poručuju ekonomisti.