Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) danas je formalno predala zahtjev za priključenje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što predstavlja veliki iskorak ka integraciji u evropski finansijski sistem.

Proces pripreme trajao je dvije godine, a CBBiH je kroz Koordinacioni odbor za SEPA priključenje (KOSP) usklađivala aktivnosti s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi se ispunili svi potrebni uslovi.

Evropsko platno vijeće i ostala nadležna tijela sada će analizirati dostavljenu dokumentaciju, a ukoliko bude potrebno, tražit će dodatna pojašnjenja prije donošenja konačne odluke o prijemu BiH.

Nakon što BiH bude primljena, slijedi faza tehničkih i operativnih priprema koju će koordinirati CBBiH, a komercijalne banke morat će uskladiti svoje sisteme sa SEPA standardima. Iako su mnoge aktivnosti već obavljene, prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon formalnog ulaska.

SEPA područje trenutno obuhvata 27 zemalja EU i još 14 evropskih država, među kojima su Velika Britanija, Švicarska, Albanija, Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora.

Članstvo u SEPA sistemu donijet će građanima, privredi i finansijskom sektoru brže, sigurnije i jeftinije prekogranično plaćanje u eurima. U zemljama Zapadnog Balkana koje su već u SEPA, naknade su smanjene od 50 do 94 posto, a prema procjenama Svjetske banke, BiH bi mogla uštedjeti oko 100 miliona eura godišnje.

Za građane BiH, posebno one koji primaju doznake iz dijaspore, ovo znači brže i jeftinije transfere. Najveći dio dijaspore živi u SEPA zemljama i godišnje u BiH doznači oko četiri milijarde KM.

Privrednici će imati niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima i veću konkurentnost, što će doprinijeti rastu investicija i ekonomskom razvoju. S obzirom na to da BiH više od 80 posto vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje sa SEPA zemljama, značaj ovog koraka je ogroman.

Ovaj proces također će unaprijediti modernizaciju platnog prometa i razvoj digitalnih finansijskih usluga, jačajući otpornost finansijskog sektora.

Uspješna priprema aplikacije rezultat je predanog rada službenika CBBiH, uz podršku entitetskih ministarstava finansija, agencija za bankarstvo i Udruženja banaka BiH. Tehničku i stručnu pomoć pružili su Švicarski državni sekretarijat za ekonomske poslove, Ambasada Švicarske u BiH, Svjetska banka, Evropska komisija i Delegacija EU u BiH.