Bitka za radnike u Njemačkoj: Zašto model „100-80-100“ postaje novi standard, iako ga zakon ne naređuje?

Dok njemački političari još uvijek debatuju o reformama tržišta rada, privatni sektor je odlučio da ne čeka. U januaru 2026. godine, Njemačka se nalazi usred tihe revolucije: hiljade kompanija dobrovoljno prelaze na četvorodnevnu radnu sedmicu. Ne zato što moraju po zakonu, već zato što je to jedini način da privuku i zadrže radnike.

Ovaj trend se zasniva na naučno testiranom modelu „100-80-100“, koji polako postaje „zlatni standard“ u oglasima za posao širom zemlje.

Tržište, a ne zakon, diktira tempo

Važno je naglasiti: u Njemačkoj i dalje zvanično važi petodnevna radna sedmica. Međutim, realnost na terenu, u januaru 2026., izgleda potpuno drugačije. Sa preko 1,5 miliona nepopunjenih radnih mjesta, moć odlučivanja je prešla iz ruku direktora u ruke radnika.

„Danas u Njemačkoj ne bira firma radnika, nego radnik firmu,“ objašnjava analitičar tržišta rada. „Ako jedna softverska kuća ili zanatska radnja nudi pet radnih dana, a druga pored nje nudi četiri za istu platu, jasno je gdje će ljudi otići. To je čista tržišna logika.“

Šta je pokazao veliki njemački eksperiment?

Ovaj talas usvajanja modela 100% plate – 80% vremena – 100% učinka nije došao niotkuda. On je direktna posledica velikog pilot-projekta započetog 2024. godine. Rezultati koji su sada, početkom 2026., u potpunosti obrađeni, pokazuju:

1. Produktivnost nije pala: Zaposleni su eliminisali „prazan hod“, nepotrebne sastanke i fokusirali se na ključne zadatke kako bi završili posao u četiri dana.

2. Manje bolovanja, više zdravlja: Kompanije koje su uvele ovaj model bilježe do 30% manje odsustva zbog bolesti, što im direktno štedi novac.

3. Magnet za talente: Oglasi koji sadrže opciju „4-dnevna sedmica“ dobijaju i do pet puta više prijava nego tradicionalni oglasi.

Ko su predvodnici ove promjene?

Najveći pomak se vidi u srednjim preduzećima (Mittelstand), koja su kičma njemačke ekonomije. Od IT firmi u Berlinu do građevinskih kompanija u Bavarskoj, poslodavci shvataju da je „slobodan petak“ jeftiniji od gubitka kvalifikovanog radnika.

Ipak, nije sve idealno. Veliki industrijski giganti sa proizvodnim trakama, kao i bolnice, teže primjenjuju ovaj model jer zahtijevaju stalno prisustvo ljudi. Tu se umjesto „slobodnog petka“ uvode fleksibilne smjene i kraće radno vrijeme na dnevnom nivou.

Šta ovo znači za buduće radnike?

Ako tražite posao u Njemačkoj u 2026. godini, susrešćete se sa dvije vrste firmi:

• Tradicionalne firme: Koje se drže 40 sati i 5 dana (i koje se bore da nađu radnu snagu).

• Moderne firme: Koje nude model „100-80-100“ kao svoj glavni adut.

Zaključak: Iako njemačka vlada još nije proglasila četvorodnevnu sedmicu zakonskom obavezom, njemački poslodavci su je proglasili – neophodnošću. U 2026. godini, slobodno vrijeme više nije luksuz, već najjače oružje u borbi za opstanak njemačke privrede.

---