BiH: Spoljnotrgovinski deficit premašio 14 milijardi KM

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), Bosna i Hercegovina je u prethodnoj godini zabilježila spoljnotrgovinski deficit koji je premašio iznos od 14 milijardi KM.

Analiza podataka pokazuje da je tokom 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno robe u vrijednosti od 31,65 milijardi KM, dok je istovremeno izvoz iznosio 17,54 milijardi KM.

Iz navedenih podataka proizilazi da je deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni za cijelu 2025. godinu dosegao iznos od čak 14,11 milijardi KM.

Podaci UIO BiH ukazuju na to da se deficit povećava iz godine u godinu. Tokom 2024. godine iznosio je 13,82 milijardi KM, pri čemu je izvoz bio 16,61 milijardu KM, a uvoz 30,43 milijardi KM.

U 2023. godini deficit je iznosio 12,90 milijardi KM, uz izvoz od 17,05 milijardi KM i uvoz od 29,95 milijardi KM.

Analiza uvoza i izvoza

Tokom prethodne godine, najviše su se uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi, u vrijednosti od 3,6 milijardi KM. Slijede nuklearni reaktori, kotlovi, te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi za 2,81 milijardu KM.

S druge strane, najviše su se izvozile električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode, u vrijednosti od 1,59 milijardi KM. Zatim slijede nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi za 1,40 milijardi KM.

Glavni trgovinski partneri

Kada je riječ o zemljama, najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske, u vrijednosti od 5,9 milijardi KM, zatim iz Srbije 4,17 milijardi KM, te iz Njemačke za 2,65 milijardi KM.

Prema istim podacima, Bosna i Hercegovina je najviše proizvoda izvezla u Hrvatsku, u vrijednosti od 3,09 milijardi KM, zatim u Njemačku 2,49 milijardi KM, te u Srbiju 1,9 milijardi KM.

Uzroci i posljedice deficita

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za “Nezavisne novine” da kontinuirani rast trgovinskog deficita prvenstveno ukazuje na strukturni problem domaće ekonomije.

“Ključni izazov ne nalazi se na strani potrošnje, već na strani proizvodnje – domaća privreda očigledno nema kapacitet da odgovori na rastuću tražnju kroz konkurentnu ponudu. To upućuje na nedovoljnu produktivnost i slabu cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača, koji ne uspijevaju iskoristiti povoljne impulse na tržištu”, istakao je Mlinarević.

On je dodao da detaljniji uvid u strukturu deficita po zemljama pokazuje da se najveći disbalansi ostvaruju u trgovini sa državama regiona.

“Upravo tu postoji realan prostor za njegovo postepeno smanjenje, kroz ciljano osmišljene politike uvozne supstitucije”, naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, takve mjere mogu uključivati podršku domaćim preduzećima u unapređenju tehnološke efikasnosti i smanjenju troškova proizvodnje, ali i privlačenje regionalnih kompanija da dio proizvodnje lociraju na domaće tržište.

“Bez ovakvih strukturnih intervencija, trgovinski deficit će nastaviti da se kreće po ustaljenoj putanji, uz oscilacije koje će zavisiti prvenstveno od kratkoročnih inflatornih pritisaka i cikličnih kretanja, a ne od stvarnog jačanja domaće ekonomske baze”, zaključio je Mlinarević.