Energetska kriza
BiH postala veliki uvoznik struje: Izvoz energije opao za 23 miliona KM, a CBAM prijeti gubicima od 644 miliona eura
BiH postala veliki uvoznik struje: Izvoz energije opao za 23 miliona KM, a CBAM prijeti gubicima od 644 miliona eura
Podijeli vijest
Bosna i Hercegovina je u prva dva mjeseca ove godine dodatno smanjila izvoz električne energije, nastavljajući trend opadanja koji se bilježi iz godine u godinu. Podaci pokazuju da je zemlja iz velikog izvoznika prešla u status velikog uvoznika struje, što predstavlja ozbiljan izazov za energetski sektor.
Podaci o izvozu i uvozu
Prema statističkim podacima, izvoz električne energije u januaru i februaru iznosio je 123,4 miliona konvertibilnih maraka, što je za oko 23 miliona KM manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosio 146,9 miliona KM. Trend pada je vidljiv i u poređenju sa 2024. godinom, kada je izvoz u prva dva mjeseca iznosio 128,3 miliona KM.
Sa druge strane, i uvoz se smanjio, ali i dalje ostaje na visokom nivou. U prva dva mjeseca ove godine uvezeno je struje za 101 milion KM, dok je u istom periodu 2025. godine uvoz iznosio 153,2 miliona KM. Za poređenje, u januaru i februaru 2024. godine uvoz je bio znatno niži i iznosio je svega 27 miliona KM.
Prijetnja od CBAM mehanizma
Osim problema sa trgovinskom bilansom, BiH se suočava i sa izazovom uvođenja CBAM-a (Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika) od početka ove godine. Ovaj mehanizam predstavlja dodatni namet na uvoz određenih proizvoda, uključujući i električnu energiju, u Evropsku uniju iz zemalja koje ne oporezuju emisije CO2.
Admir Softić, zamjenik ministra u sektoru energetike, istakao je da je usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije od krucijalne važnosti. “Kroz analize uz tehničku podršku projekta “EU for Energy” smo došli do podataka da bismo u najgorem scenariju imali 644 miliona eura gubitaka, i to je samo kada se govori o električnoj energiji, te bi ovaj novac bio uplaćen u budžet EU”, naglasio je Softić.
Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš objašnjava da je tržište električne energije kompleksno i specifično, s tim da je prioritet napajanja krajnjih potrošača važniji od same cijene. “Mi ne smijemo dozvoliti da samo čekamo odgovor tržišta. Uvođenje internog sistema oporezivanja, dekarbonizacija energetskog sektora te ulaganje u OIE su jedini siguran put u borbi protiv CBAM-a i sličnih nameta”, zaključio je Harbaš.
